Grmoja poručio Srbiji: Promjena vlasti nije dovoljna, Hrvatska traži odgovore o nestalima i ratnoj odšteti

Politički preokret u Srbiji nakon parlamentarnih izbora održanih 25. listopada 2026. otvorio je pitanje budućih odnosa Beograda i Zagreba. Dok se analiziraju posljedice izbornog poraza Aleksandra Vučića i pobjede Studentske liste, predsjednik Mosta Nikola Grmoja upozorava da Hrvatska ne bi smjela donositi preuranjene zaključke o promjeni srbijanske politike.

Prema njegovu mišljenju, stvarni zaokret neće se mjeriti samo imenima novih političkih dužnosnika, nego prije svega spremnošću Srbije da počne rješavati otvorena pitanja iz Domovinskog rata.

U središtu Grmojine poruke nalaze se sudbine nestalih hrvatskih branitelja i civila, odšteta za ratne žrtve, posebno nekadašnje zatočenike logora, te neriješena imovinska pitanja.

Kako su izvijestila 24sata, Grmoja je svoje stajalište iznio u priopćenju objavljenom u ponedjeljak, 26. listopada, nakon izbora u Srbiji.

Odlazak Vučića vidi kao priliku za drukčije odnose

Grmoja je ocijenio da je Vučićev izborni poraz pozitivan razvoj događaja za mogućnost uspostave civiliziranijih odnosa između Hrvatske i Srbije.

Dosadašnjem srbijanskom čelniku zamjerio je političku retoriku prema Hrvatskoj, učestale sukobe sa susjedima i vanjskopolitički pristup koji smatra štetnim za dobrosusjedske odnose.

Prema Grmojinoj ocjeni, Vučić je dio svoje političke pozicije održavao stvaranjem neprijateljske slike Hrvatske.

Također je kritizirao njegove odnose s različitim međunarodnim partnerima, posebno način balansiranja između Rusije, Europske unije i Kine.

Grmoja smatra da je dosadašnja srbijanska vlast koristila međunarodne odnose za održavanje vlastitog političkog položaja, dok se prema Hrvatskoj odnosila kao prema protivniku.

Ipak, riječ je o Grmojinoj političkoj ocjeni, a ne o dokazu svih motiva koje pripisuje Vučićevoj politici.

Nestali hrvatski branitelji i civili moraju ostati prioritet

Jedno od najvažnijih pitanja na koje je Grmoja upozorio jest sudbina osoba nestalih tijekom Domovinskog rata.

Za njihove obitelji političke promjene u Srbiji imaju smisla samo ako pridonesu pronalasku posmrtnih ostataka, otkrivanju mjesta ukopa i dobivanju odgovora na pitanja koja desetljećima ostaju otvorena.

Ozbiljnost tog problema potvrđuju i najnoviji podaci hrvatskog Ministarstva hrvatskih branitelja.

Prema informacijama koje je 23. listopada objavio HRT, Hrvatska još uvijek traži ukupno 1725 osoba iz Domovinskog rata, uključujući 1341 nestalu osobu i 384 poginule osobe čije mjesto ukopa nije poznato.

Državni tajnik u Ministarstvu hrvatskih branitelja Darko Nekić upozorio je da hrvatske institucije, unatoč ponovljenim zahtjevima, od Srbije nisu dobile potrebne informacije.

Prema njegovim navodima, Hrvatska je srbijanskim institucijama uputila 25 različitih pisanih zahtjeva, no odgovori su uglavnom izostali ili nisu sadržavali nove korisne podatke.

Posebno su važni podaci o primarnim i sekundarnim grobnicama, dokumentacija povezana s vukovarskom bolnicom i Borovo Commerceom te identifikacijski protokoli.

Upravo bi suradnja na tim pitanjima bila konkretan pokazatelj spremnosti novih srbijanskih vlasti da pomognu obiteljima koje još tragaju za svojim najmilijima.

Ratna odšteta i sudbina bivših zatočenika logora

Osim nestalih osoba, Grmoja je upozorio i na pitanje ratne odštete.

Posebno je istaknuo žrtve logoraškog zlostavljanja, podsjećajući da posljedice ratnih zatočenja nisu nestale završetkom Domovinskog rata.

Mnogi bivši zatočenici srbijanskih logora i njihove obitelji i danas žive s trajnim posljedicama zatočenja, fizičkog i psihičkog zlostavljanja te gubitka članova obitelji.

Grmoja smatra da buduća vlast u Srbiji mora pokazati ozbiljniji pristup tim pitanjima.

Ipak, treba razlikovati politički zahtjev za ratnom odštetom od već utvrđene pravne obveze isplate. Opseg eventualnih obveza i način njihove provedbe ovise o pravnoj osnovi, konkretnim postupcima i mogućim međudržavnim dogovorima.

Rješavanje tih pitanja zahtijevalo bi suradnju nadležnih državnih tijela te jasne pravne i političke odluke.

Kritizirao Plenkovića zbog odnosa prema Srbiji

Grmoja se u svojem priopćenju osvrnuo i na hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.

Smatra da je Hrvatska tijekom Vučićeve vladavine propustila snažnije iskoristiti svoj položaj članice Europske unije kako bi potaknula Srbiju na suočavanje sa zločinima iz Domovinskog rata.

Prema njegovoj ocjeni, pristup Srbije europskim sredstvima i njezin politički napredak mogli su biti snažnije povezani s napretkom u rješavanju otvorenih pitanja.

Grmoja je pritom ustvrdio da hrvatska Vlada nije pravodobno poduzela potrebne korake.

Njegova kritika odnosi se na odgovornost hrvatske vanjske politike i način korištenja instrumenata koji Hrvatskoj stoje na raspolaganju unutar Europske unije.

To je političko stajalište predsjednika Mosta, o kojemu postoje i drukčije ocjene učinka hrvatske diplomacije.

Upozorenje: Studentska lista nije automatsko jamstvo dobrosusjedskih odnosa

Grmoja je poručio da Vučićev odlazak ne znači kako će nova vlast u Srbiji nužno zauzeti konstruktivniji stav prema Hrvatskoj.

Studentska lista okupila je birače nezadovoljne dosadašnjom vlašću, no zajedničko protivljenje Vučiću ne znači da njezini predstavnici imaju jednake stavove o svim vanjskopolitičkim i povijesnim pitanjima.

Zbog toga Grmoja smatra da Hrvatska mora pratiti konkretne poteze buduće srbijanske vlade.

Hoće li novi dužnosnici otvoriti arhive, dostaviti informacije o nestalima, ozbiljno pristupiti zahtjevima bivših zatočenika i početi rješavati imovinske sporove?

Ta pitanja, prema njegovu stajalištu, trebaju biti važnija od političkih izjava o pomirenju i novom početku.

Oprez prema brzom zaključivanju da će promjena vlasti automatski poboljšati odnose iznio je i u izvještaju koji je prenio tportal.

Hrvatski nacionalni interesi ne prestaju promjenom vlasti u Beogradu

Nakon parlamentarnih izbora u Srbiji pozornost javnosti usmjerena je na sastavljanje nove vlasti i političku budućnost zemlje.

Međutim, za Hrvatsku ostaju otvorena pitanja koja nadilaze jedan izborni ciklus.

Sudbina nestalih osoba, prava žrtava ratnih zločina, odštetni zahtjevi i neriješeni imovinski odnosi ne mogu se smatrati zaključenima samo zato što se promijenila parlamentarna većina u Srbiji.

Grmojina poruka stoga se svodi na zahtjev da se buduća srbijanska vlast procjenjuje prema djelima, a ne prema obećanjima.

Za obitelji nestalih posebnu težinu imaju informacije koje mogu dovesti do pronalaska njihovih najbližih. Za nekadašnje zatočenike i druge ratne žrtve važno je pitanje pravde, priznanja odgovornosti i odgovarajuće zadovoljštine.

Stvarna promjena u odnosima Hrvatske i Srbije bit će vidljiva tek kada političke poruke budu praćene konkretnim rezultatima u rješavanju tih otvorenih pitanja.

To je ujedno i središnja poruka koju je Nikola Grmoja uputio nakon izbornog raspleta u Srbiji.