DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

7. RUJNA 1991. – NAPAD NA TABORIŠTE: Kako je počeo slom južne obrane Petrinje

Pet dana nakon prvog velikog tenkovskog napada na Petrinju, težište borbi počelo se premještati na obrambeni pojas južno od grada. Dana 7. rujna 1991. napadnuto je Taborište, a hrvatske snage povukle su se s tamošnjih položaja. Već idućeg dana pao je Pecki, deset tenkova JNA krenulo je iz vojarne „Vasilj Gaćeša“ prema Kotar šumi, a pritisak na Hrastovicu postajao je sve snažniji. Bila je to serija događaja koja je obranu Petrinje postupno potiskivala prema samom gradu

Petrinja 1991.
Petrinja 1991. Foto: PHB/arhiva
Taborište- karta

Taborište nije bilo samo još jedno selo oko Petrinje

Na karti bojišta početkom rujna 1991. Taborište dobiva mnogo veće značenje nego što bi se moglo zaključiti iz njegove veličine. Nalazilo se neposredno uz Petrinju, u prostoru između grada, Hrastovice, Budičine i pravaca koji su s područja Zrinske gore vodili prema petrinjskoj kotlini.

Hrvatska obrana Petrinje zato se nije mogla organizirati samo u gradskim ulicama. Njezine prednje točke bile su upravo Pecki, Hrastovica, Budičina i Taborište. Grad Petrinja i sam u svojoj povijesnoj kronologiji ta mjesta navodi kao prilaze na kojima su branitelji pružali snažan otpor.

Operativno gledano, obrana tih sela stvarala je dubinu ispred grada. Sve dok su hrvatske snage držale taj prostor, napadač nije mogao bez rizika razviti pješaštvo i oklop prema južnom rubu Petrinje. Gubitkom pojedinih položaja obrana se počela lomiti dio po dio.

Prvi pokušaj slamanja Petrinje nije uspio

JNA je već 2. rujna 1991. pokušala silom slomiti Petrinju. Iz vojarni „Šamarica“ i „Vasilj Gaćeša“ izašli su tenkovi, dok je grad istodobno izložen topničkoj, snajperskoj i pješačkoj vatri. Razarani su civilni i javni objekti, među njima vrtić, škola, bolnica, crkva sv. Lovre, sud i gospodarski objekti. Hrvatske snage ipak su izdržale prvi veliki napad, a tenkovi su se navečer povukli.

U istom napadu pod vatrom su se našla i okolna mjesta – Hrastovica, Taborište, Pecki i Budičina. To pokazuje da se borba za Petrinju od početka nije vodila samo za središte grada, nego i za njegov obrambeni prsten.

ratna Petrinja

7. rujna – udar na Taborište

Pet dana nakon neuspjelog pokušaja izravnog slamanja grada uslijedio je događaj važan za južni obrambeni pojas. Kronologije obrane Petrinje navode da su 7. rujna srpske snage napale Taborište, koje se opisuje kao strateški važno mjesto na južnom prilazu Petrinji, nakon čega su se postrojbe ZNG-a morale povući s tamošnjih položaja.

Taj podatak potvrđuje i noviji akademski rad koji se poziva na knjigu Ante Nazora Hrvatska policija u Domovinskom ratu: nakon snažnih napada JNA hrvatske su se snage iz Taborišta povukle kako bi pomogle obrani Petrinje, a dan poslije isto se dogodilo i na Peckom.

Tu je, međutim, važna jedna preciznost.

Izraz „Taborište je palo 7. rujna“ može stvoriti dojam da je toga dana završena svaka borba za mjesto i da je naselje odmah potpuno zaposjednuto. Izvori nedvojbeno potvrđuju napad i povlačenje hrvatskih snaga s položaja 7. rujna, ali historiografski radovi konačni slom obrane Hrastovice i Taborišta smještaju u 10. rujna, nakon zauzimanja Peckog.

Zato je vojno preciznije govoriti o probijanju ili napuštanju položaja u Taborištu 7. rujna, odnosno o početku pucanja tog dijela obrambenog pojasa.

Pecki je bio sljedeći – a njegov gubitak bio je još opasniji

Već 8. rujna situacija se dodatno pogoršala.

Pecki je bio jedna od najvažnijih hrvatskih točaka južno od Petrinje i jedno od glavnih uporišta za obranu grada od napada iz prostora Zrinske gore. Ondje su se hrvatske snage još od kolovoza borile u vrlo teškim uvjetima. Akademska literatura upravo zauzimanje Peckog 8. rujna označava događajem kojim je napadaču otvoren pravac prema Petrinji.

Time se može razumjeti pravi značaj događaja od 7. do 10. rujna. Nije pala samo jedna izdvojena točka. Hrvatska obrana počela je gubiti povezani pojas:

Taborište – Pecki – Budičina – Hrastovica.

Svaki izgubljeni ili napušteni položaj povećavao je pritisak na susjedni.

Istoga dana deset tenkova izlazi prema Kotar šumi

U kronologijama obrane Petrinje za 8. rujna 1991. nalazi se još jedan posebno važan podatak: iz vojarne „Vasilj Gaćeša“ izašlo je deset tenkova i krenulo prema položajima u prostoru Kotar šume, odnosno Kotar–Starog gaja, jugoistočno od Petrinje. Istodobno su učestali napadi JNA na hrvatske položaje u Hrastovici i Peckom.

To je važno jer pokazuje dvije paralelne aktivnosti agresorskih snaga.

S jedne strane pritiskane su vanjske hrvatske obrambene točke. S druge strane, JNA je iz svog snažnog garnizona unutar Petrinje raspolagala oklopom koji je mogla izbacivati prema prostoru grada i okolnih komunikacija.

Vojarna „Vasilj Gaćeša“ pritom nije bila beznačajna kasarna. U njoj je bila komanda petrinjskog garnizona, a izvori bilježe veliku koncentraciju ljudstva i teškog naoružanja. Grad Petrinja navodi da se u vojarni nalazilo oko 800 vojnika, uz dolazak još oko 700 rezervista, dok je zapovijedanje garnizonom preuzeo potpukovnik Slobodan Tarbuk.

Znanstveni rad temeljen i na dokumentima hrvatskog MUP-a potvrđuje da su u Petrinji bile dvije velike vojarne JNA – „Šamarica“ i „Vasilj Gaćeša“ – te da je upravo u „Gaćeši“ bilo zapovjedništvo garnizona.

VIDEO – tenkovi JNA i razaranje Petrinje početkom rujna 1991.

Petrinja 2.9.1991. - razaranje od strane srpskih rezervista i JNA

9. i 10. rujna – obrana se sve više približava gradu

Pritisak nije prestao. Za 9. rujna izvori navode okupljanje oko stotinu srpskih rezervista u Malom Šušnjaru i njihov pokret prema Hrastovici. Istoga dana napadnuta je ophodnja hrvatskih snaga kod Križa, pri čemu je poginuo pričuvni policajac Andrija Barić, nakon čega je uslijedio koordinirani napad snaga JNA i srpskih postrojbi prema Hrastovici.

Desetog rujna situacija je postala još teža. Jedan akademski rad navodi da su, nakon zauzimanja Peckog, napadi iz prostora Peckog, Budičine i Bačuge doveli do sloma hrvatske obrane Hrastovice i Taborišta. Drugi rad događaj opisuje kao zauzimanje tih naselja 10. rujna.

Upravo tu postaje vidljivo koliko je važan bio događaj od 7. rujna. Povlačenje iz Taborišta nije bilo izolirana epizoda. Ono je bilo jedan od prvih jasnih znakova da je južni obrambeni pojas Petrinje počeo pucati.

Zašto je Taborište bilo toliko važno?

Taborište samo po sebi nije bilo cilj vrijedan velike operacije zbog veličine naselja. Njegova vrijednost bila je u položaju.

Držanjem Taborišta, Hrastovice, Peckog i Budičine hrvatske snage držale su borbu izvan neposrednog urbanog prostora Petrinje. Napadač je morao trošiti snage na osvajanje sela, prometnica i uzvisina prije nego što bi mogao ozbiljnije ugroziti južni rub grada.

Kada je taj pojas počeo nestajati, smanjivala se i dubina hrvatske obrane.

To potvrđuje i kasniji opis položaja branitelja: nakon pada Peckog te povlačenja iz Taborišta i Budičine, crta bojišta pomaknula se na same prilaze Petrinji, preko Hrastovice, Cepeliša, Križa i Župića.

Drugim riječima, Taborište nije otvorilo neku jednu cestu kojom su tenkovi jednostavno krenuli na Petrinju. Proces je bio opasniji: nestajala je jedna po jedna točka koja je neprijatelja držala podalje od grada, dok je JNA istodobno raspolagala oklopom u samoj Petrinji.

Od Taborišta do bitke za sam grad

Petrinja će se održati još dva tjedna.

Nakon prvog velikog napada 2. rujna, povlačenja s položaja u Taborištu 7. rujna, pada Peckog 8. rujna i sloma južnog obrambenog pojasa u danima koji slijede, hrvatskim snagama ostajao je sve uži prostor.

JNA je 16. rujna ponovno pokrenula snažan napad, a konačni napad na grad uslijedio je 21. rujna 1991. Petrinja je toga dana okupirana nakon gotovo tri tjedna borbi.

Zato 7. rujna 1991. ima svoje mjesto u kronologiji obrane Petrinje. Ne kao dan kada je jednim udarom riješena sudbina grada, nego kao trenutak kada je na jednom od njegovih najvažnijih južnih položaja obrana počela uzmicati.

Nakon Taborišta došao je Pecki. Nakon Peckog pritisak na Hrastovicu. A kada su nestale vanjske obrambene točke, rat se ponovno približio kućama i ulicama Petrinje.

Izvor:PHB

Više iz kategorije: DOGODILO SE NA DANAŠNJI DAN

30 REZERVISTA JNA ODBILO JE RATOVATI: VOJVOĐANSKI MAĐARI PREDALI SE KOD VINKOVACA Top vijest

30 REZERVISTA JNA ODBILO JE RATOVATI: VOJVOĐANSKI MAĐARI PREDALI SE KOD VINKOVACA

Saznajte kako se 11. rujna 1991. godine 30 rezervista JNA, uglavnom vojvođanskih Mađara, predalo hrvatskoj policiji kod Vinkovaca, odbivši sudjelovati u ratu.

prije 18 h
JNA MIJENJA RAT PROTIV VUKOVARA: Što se na bojištu promijenilo sredinom rujna 1991.?

JNA MIJENJA RAT PROTIV VUKOVARA: Što se na bojištu promijenilo sredinom rujna 1991.?

Saznajte kako je blokada vojarni JNA u rujnu 1991. promijenila tijek Bitke za Vukovar. Detalji o koordiniranom napadu i novim ciljevima agresora.

prije 19 h
12. RUJNA 1991. – HRVATSKA DOBIVA RATNU MORNARICU

12. RUJNA 1991. – HRVATSKA DOBIVA RATNU MORNARICU

Na današnji dan 1991. Hrvatska je dobila svoju ratnu mornaricu. Pročitajte o ustroju HRM-a, ulozi admirala Svete Letice i izazovima u Domovinskom ratu.

prije 20 h
Dan kada su Vinkovci gorjeli, a golobradi heroji slomili oklopnu silu JNA

Dan kada su Vinkovci gorjeli, a golobradi heroji slomili oklopnu silu JNA

Jugoslavenska narodna armija (JNA) i paravojne formacije izvele su, u predvečerje 12. rujna 1991. godine, nezapamćen i razoran topnički napad na Vinkovc...

prije 20 h
12. rujna 1991. Vinkovci – srpski agresor ispalio na grad i okolicu stotine projektila Top vijest

12. rujna 1991. Vinkovci – srpski agresor ispalio na grad i okolicu stotine projektila

Saznajte o strašnom bombardiranju Vinkovaca 12. rujna 1991. kada je srpski agresor ispalio stotine projektila. Detalji o razaranjima i obrani grada.

prije 21 h
Maestral 12. rujna 1995. donio oslobođenje Šipova i teške gubitke kod Ljuše

Maestral 12. rujna 1995. donio oslobođenje Šipova i teške gubitke kod Ljuše

Na današnji dan 1995. operacija Maestral donijela je oslobođenje Šipova. Saznajte više o ključnim postrojbama HV-a i HVO-a, zapovjednicima i teškim borbama kod Ljuše.

prije 21 h
Hrvatska 12. rujna 1991. krenula u razoružavanje JNA na vlastitom teritoriju

Hrvatska 12. rujna 1991. krenula u razoružavanje JNA na vlastitom teritoriju

Prije 35 godina Hrvatska je aktivirala plan blokade vojnih objekata JNA. Saznajte kako je zapovijed Franje Tuđmana 12. rujna 1991. omogućila razoružavanje i obranu.

prije 21 h
Sveto Letica 12. rujna 1991. stao na čelo Hrvatske ratne mornarice

Sveto Letica 12. rujna 1991. stao na čelo Hrvatske ratne mornarice

Na današnji dan 1991. Sveto Letica preuzeo je zapovijedanje HRM-om. Saznajte kako je formirana Hrvatska ratna mornarica u jeku Domovinskog rata i blokade JRM-a.

prije 21 h
Prije 35 godina slomljena obrana Hrvatske Kostajnice, dio branitelja krenuo u proboj prema Dubici

Prije 35 godina slomljena obrana Hrvatske Kostajnice, dio branitelja krenuo u proboj prema Dubici

Prisjećanje na 12. rujan 1991. i slom obrane Hrvatske Kostajnice. Dio branitelja i civila krenuo je u herojski proboj prema Hrvatskoj Dubici, izbjegavši zarobljavanje.

prije 21 h
11. RUJNA OTVOREN JE JUŽNI LIČKI PRAVAC

11. RUJNA OTVOREN JE JUŽNI LIČKI PRAVAC

Analiza 11. rujna 1991. i otvaranja južnog ličkog pravca. Saznajte kako je napad JNA presjekao Jadransku magistralu i utjecao na obranu Like u Domovinskom ratu.

prije 1 dana
11. RUJNA 1991. – JNA PRESJEKLA DALMACIJU: Pad Jasenica i Maslenice otvorio je put prema Masleničkom mostu

11. RUJNA 1991. – JNA PRESJEKLA DALMACIJU: Pad Jasenica i Maslenice otvorio je put prema Masleničkom mostu

Na današnji dan 1991. JNA je presjekla Dalmaciju zauzimanjem Jasenica i Maslenice, otvarajući put prema strateški važnom Masleničkom mostu. Ključni događaj Domovinskog rata.

prije 1 dana
JNA JE DOBILA 48 SATI – I ODBILA

JNA JE DOBILA 48 SATI – I ODBILA

Saznajte kako je 11. rujna 1991. JNA odbila zapovijed Stjepana Mesića o povratku u vojarne, što je dovelo do odluke o blokadi vojnih objekata u Hrvatskoj i eskalacije sukoba.

prije 1 dana

Prikazano 12 od 5478 članaka.