8. listopada 1991. – Hrvatska je u podrumu Ine rekla konačno zbogom Jugoslaviji

Hrvatski sabor sastao se 8. listopada 1991. daleko od svoje sabornice na Markovu trgu. Zajednička sjednica svih triju vijeća održana je u podrumu Inine zgrade u Šubićevoj 29. Razlog nije bio protokolarne prirode. Dan ranije zrakoplovi JNA raketirali su Banske dvore, u kojima su se nalazili predsjednik Franjo Tuđman, predsjednik Predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić i predsjednik Saveznog izvršnog vijeća Ante Marković. Zbog mogućnosti novog zračnog napada zastupnici su premješteni na sigurniju lokaciju, navodi Hrvatski sabor u službenoj kronologiji 8. listopada.

Odluka koja je dovršila razdruživanje

Sjednicom je predsjedao predsjednik Sabora Žarko Domljan. Zastupnici su jednoglasno donijeli Odluku kojom je Republika Hrvatska od 8. listopada raskinula državnopravne veze na temelju kojih je zajedno s ostalim republikama i pokrajinama tvorila SFRJ.

Time nije prvi put proglašena hrvatska samostalnost. Sabor je već 25. lipnja 1991. donio Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti, ali je njezina provedba na temelju Brijunske deklaracije odgođena tri mjeseca. Moratorij je istekao 7. listopada. Pravni odnos dvaju datuma detaljno obrađuje znanstveni rad Budislava Vukasa, Marije Tomljenović i Deana Borbelja objavljen u Zborniku radova Pravnog fakulteta u Splitu.

Sabor je 8. listopada utvrdio i da više ne priznaje legitimitet tijelima dotadašnje federacije niti pravne akte donesene u njezino ime. Na istoj sjednici usvojeno je još 15 zakona potrebnih za funkcioniranje samostalne države.

U zasebnim zaključcima Sabor je utvrdio da su Republika Srbija i JNA izvršile oružanu agresiju na Hrvatsku, a JNA je označena agresorskom i okupatorskom vojskom koja mora napustiti hrvatski teritorij. To nije bila politička formulacija nastala desetljećima poslije, nego stav donesen usred rata, dok su hrvatski branitelji na bojištima branili Vukovar, Dubrovnik, Osijek, Karlovac, Gospić i brojna druga mjesta.

Vojne postrojbe nisu sudjelovale u samoj saborskoj sjednici. Ona je bila politički i pravni čin. Njezin neposredni vojni okvir ipak je nemoguće odvojiti od agresije JNA, a posebno od napada na Banske dvore 7. listopada, koji Vlada Republike Hrvatske bilježi kao zračni napad u kojem je jedna osoba poginula, a zgrada teško oštećena.

Dan Hrvatskoga sabora 35 godina poslije

Od 2020. godine 8. listopada više nije blagdan Dan neovisnosti, nego spomendan Dan Hrvatskoga sabora, što je propisano Zakonom o blagdanima, spomendanima i neradnim danima.

Danas, na 35. obljetnicu, predsjednik Sabora Gordan Jandroković s izaslanstvom u 9 sati polaže vijence na Mirogoju, dok je u 11 sati najavljena svečana sjednica Hrvatskoga sabora u privremenoj Sabornici u Ilici 256B. Program je objavio Hrvatski sabor.

Trideset i pet godina poslije smisao 8. listopada najbolje se vidi bez naknadnog uljepšavanja. Hrvatska je političku odluku o samostalnosti donijela u lipnju, a u listopadu ju je, pod udarima vojske države koju je napuštala, provela do kraja. Za tu političku odluku prostor su na terenu stvarali hrvatski branitelji, braneći državu koja se istodobno pravno oslobađala posljednjih veza sa SFRJ.