Franjo Rončević i Mirko Papac dvije pogibije na Južnom bojištu na isti datum
Franjo Rončević poginuo je 31. kolovoza 1992. na Južnom bojištu, a točno godinu poslije, 31. kolovoza 1993., u zaleđu Čepikuća stradao je Mirko Papac. U 2026. navršavaju se 34 godine od Rončevićeve i 33 godine od Papčeve pogibije, a njihova imena ostaju povezana s postrojbama koje su branile i oslobađale hrvatski jug.
U ratnoj kronologiji 31. kolovoza nalaze se imena dvojice hrvatskih branitelja iz dviju različitih godina Domovinskog rata. HRT – Radio Dubrovnik navodi da je 31. kolovoza 1992. na Južnom bojištu poginuo Franjo Rončević, pripadnik 114. brigade Hrvatske vojske, dok je godinu poslije u zaleđu Čepikuća poginuo Mirko Papac, pripadnik 163. brigade HV-a.
Rončević na bojištu od Popova polja prema Konavlima
Franjo Rončević rođen je 10. listopada 1951. u Kuterevu. Dokument Ličko-senjske županije o Braniteljskoj udruzi „Naši korijeni Kuterevo“ Rončevića navodi kao pripadnika HOS-a koji je poginuo na Južnom bojištu u okolici Dubrovnika.
Ta se dva podatka mogu povezati, ali samo uz potreban oprez. Muzej Domovinskog rata u Splitu navodi da je IX. srednjodalmatinska bojna HOS-a „Rafael Vitez Boban“ tijekom 1992. uklopljena u Hrvatsku vojsku te da je najveći dio njezina ljudstva pristupio 114. brigadi. Dostupni izvori ipak ne omogućuju da Rončeviću bez dodatnog dokumenta pripišemo konkretnu satniju ili vod.
U kolovozu 1992. 114. brigada bila je angažirana na Južnom bojištu, od Zavale duž Popova polja prema Konavlima. Širi hrvatski napor na jugu tijekom 1992. uključivao je 1. i 4. gardijsku brigadu, 114., 115., 116., 156. i 163. brigadu te druge sastave. Ministarstvo obrane u publikaciji „25. obljetnica oslobođenja juga Hrvatske“ navodi da su hrvatske snage do listopada 1992. oslobodile više od 1200 četvornih kilometara okupiranog područja.
Mirko Papac i obrana dostignute crte
Mirko Papac rođen je 23. veljače 1940. u Veljoj Međi kod Ravnog, živio je u Dubrovniku i imao čin časničkog namjesnika. Prema HRT-u, poginuo je 31. kolovoza 1993. u zaleđu Čepikuća kao pripadnik 163. brigade HV-a.
Početkom 1993. 163. brigada preuzela je dio zone odgovornosti nakon odlaska gardijskih brigada s Južnog bojišta. Nasuprot hrvatskim snagama nalazile su se snage Hercegovačkog korpusa Vojske Republike Srpske, među njima Trebinjska i Bilećka brigada, a sukobi nižeg intenziteta i topnička djelovanja nastavili su se i nakon velikih oslobodilačkih operacija 1992.
Sjećanje koje se čuva imenima i dokumentima
U 2026. obje postrojbe nastavljaju čuvati uspomenu na svoje poginule. U Splitu je u lipnju obilježena 35. obljetnica 114. brigade polaganjem vijenaca na Lovrincu, dok je u Dubrovniku u veljači obilježena 34. obljetnica 163. brigade i odana počast njezinim poginulim pripadnicima. Rončevićeva fotografija nalazi se i u spomen-sobi poginulih branitelja u Kuterevu, a Papčeva biografija sačuvana je u dubrovačkoj spomenici Vječni kao domovina.
