Američki admiral: ‘Kina bi mogla napasti Tajvan u idućih šest godina, na meti je i naš otok!‘
Bojim se da Kina ubrzava ostvarivanje želje da istisne SAD-a i našu vodeću ulogu u međunarodnom poretku, rekao je admiral Davidson
Kina bi mogla napasti Tajvan u idućih šest godina, upozorio je američki admiral Philip Davidson na saslušanju pred američkim Senatom. Davidson je najviši američki časnik na području Azije, a kineskom opasnošću obrazložio je zahtjev Senatu da odobre postavljanje proturaketne baterije Aegis Ashore na otoku Guamu, američkoj bazi u zapadnom Pacifiku, kojima bi američke snage mogle presresti najmoćnije kineske rakete.
- Guam treba braniti i pripremiti se za prijetnje koje će doći u budućnosti, upozorio je Davidson.
Pozvao je Senat da odobri financiranje sustava proturaketne obrane, ne samo za obranu Tajvana, nego i Australije i Japana, "kako bi Kina znala da je cijena onoga što žele učiniti previsoka".
Tajvan je otok koji je bio u sastavu Kine sve do pobjede komunističke revolucije. Kina ga smatra svojim teritorijem. SAD prihvaća politiku "jedne Kine", ali ima s Tajvanom sporazum koji neformalno definira da bi branio otok u slučaju napada s kopna.
- Bojim se da Kina ubrzava ostvarivanje svojih ambicija da istisne Sjedinjene Države i našu vodeću ulogu u međunarodnom poretku, rekao je admiral Philip Davidson.
Upozorio je da bi Kina svoju prijetnju za vraćanje Tajvana u svoj sastav mogla ostvariti tijekom ovog desetljeća, odnosno "u idućih šest godina". Davidson je upozorio kako se povećava rizik da bi Kina mogla odlučiti jednostrano promijeniti sadašnji status quo, prije nego što bi američke snage uspjele učinkovito odgovoriti.
Tajvan se odvojio od kontinentalne Kine na kraju građanskog rata 1949., kad je tamo zadržao vlast šef nacionalističkog Kuomintanga Čang Kaj Šek, dok je Komunistička partija Mao Ce-Tunga učvrstila kontrolu nad kontinentalnom Kinom.
Napetosti između dvije Kine pojačale su se od izborne pobjede Tsai Ing-wen 2016. godine. Predsjednica Tajvana nije sklona jačanju veza s kontinentom, što je izazvalo burne reakcije vlasti u Pekingu. SAD naoružava Tajvan i šalje u tjesnac svoje vojne brodove, što dodatno diže tenzije.
Kina uvjetuje diplomatske odnose sa zemljama time da ne priznaju Tajvan. Washington je 1979. prebacio diplomatsko priznanje s Tajvana na Kinu, ali je ostao najvažniji neslužbeni saveznik Tajvana. No službeno SAD se ne želi izjasniti hoće li vojno priskočiti Tajvanu u slučaju invazije. Admiral Davidson je pred Senatom predložio da se to preispita.
Trump je robusno podržavao Tajvan, šaljući razarače i nosače aviona u okolne vode. Nakon inauguracije Joea Bidena, State Department je u siječnju poručio da je američka predanost otoku čvrsta. Na Bidenovu inauguraciju pozvana je osoba koja djeluje kao neslužbeni tajvanski veleposlanik u SAD-u, što je potez bez presedana od 1979.
