Beroš: ‘Nema popuštanja. Pa pogledajte kakve su mjere na snazi u ostatku Europe, a kakve kod nas‘

Nacionalni stožer civilne zaštite održao je konferenciju za medije na kojoj je objavio nove informacije vezane uz koronavirus u Hrvatskoj.

- Danas je 245. dan od pojave korone u Hrvatskoj i u protekla 24 sata zabilježili smo 730 novih slučajeva. Trenutno je broj aktivnih danas 2926. Sveukupan broj pozitivnih osoba od 25. veljače do danas je 233637. Od početka epidemije testirali smo ukupno 1 206 372 osobe, a u protekla 24 sata 7 023. Postotak pozitivnih je 10,4. Na bolničkom liječenju je 1222 osobe, od kojih je 99 na respiratoru. U odnosu na protekli dan, 18 je novih. U bolnicu je zaprimljeno 99 osoba, a istovremeno otpušteno 109. 323 su se oporavile, a do danas 225 623 osobe. U protekla 24 sata imamo 17 preminulih. Ukupna brojka je 5088. Prosjek starosti preminulih je 79 godina, najmlađa je 59 godina s brojnim komorbiditetima. Od 27.1. je cijepljenje, s jučerašnjim danom cijepljeno je 59064 osobe, utrošeno 87929 doza. S jednim cjepivom je 30199 osoba cijepljeno, a s dvije 28960 osoba - kazala je Vera Katalinić-Janković, pomoćnica ministra zdravstva.

- 27.1. 857 novooboljelih, a tjedan dana prije toga 20.1. 902 novooboljela. U prva tri dana ovog tjedna imali smo 1211 novooboljelih, a u prva tri dana prošlog tjedna 1439. U ovom tjednu smo imali 15 posto manje novooboljelih nego u prošlom tjednu. Trenutna incidencija je 173,4. Najviša je u SMŽ, najniža u Istri. 14-dnevna stopa incidencije na 100 tisuća stanovnika na ljestvici EU, Hrvatska zauzima 7. mjesto. Nižu stopu imaju Mađarska, Danska, Cipar, Bugarska, Finska i Grčka, a sve ostale zemlje višu - kazao je ravnatelj HZJZ-a Krunoslav Capak.

- Po smrtnosti Hrvatska na ljestvici EU zauzima 19. mjesto. Bolji smo za jedno mjesto, dugo smo bili na 20. mjestu po mortalitetu. Zaključno s jučerašnjim datumom smo zaprimili 535 prijava nuspojava na Pfizerovo cjepivo i 15 prijava sumnji na nuspojavu na cjepivo Moderne. Dvije su ozbiljne reakcije na Pfizerovo cjepivo bile, a 24 su bile blaže alergijske reakcije. Ostalo su sve blage, mučnina, glavobolja - kazao je.

- Više puta sam govorila o ovim stvarima, ali ima stalno upita. Vidim s kliničke strane sve više ljudi koji imaju probleme pa bih nešto rekla o produljenom covidu. Sve te posljedice viđaju se od početka u smislu povećanog umora, problema s disanjem, međutim u drugom valu puno je više bolesnika s teškim oblikom bolesti za koji su puno dulje hospitalizirani što ne predstavlja samo problem za njih, jer unutar sustava mogu biti izloženi infekcijama, nego na jedan način opterećuje zdravstveni sustav, a onemogućava priljev novih bolesnika. Kod većeg broja bolesnika su teške obostrane upale pluća. Jedan značajan postotak takvih ljudi završava s blažim ili težim oblicima tromboze ili plućne embolije. Ono što sam istaknula da je među najdužim studijama koje su pratile covid bolesnike nakon otpusta iz bolnice, da je gotovo 60-70 posto ljudi imali neke probleme. Među najčešćima su bili problemi s disanjem, nesanicom, određeni psihički problemi, cijeli niz nekakvih kroničnih tegoba koje pacijenti osjećaju i što će vjerojatno dugoročno trebati zdravstveno praćenje i skrb. Primijećeno je da je nešto češći postotak među ženama, tako da će se u budućnosti sigurno morati razgovarati o covidu-19 u kontekstu praćenja ženskog zdravlja, tim više što ima još uvijek dosta oboljelih i inficiranih i među mlađom populacijom. Ono što bih htjela dodatno istaknuti to su bolesnici koji su i koji najčešće obolijevaju od covida, koji češće razvijaju teži oblik kliničke slike, a to su bolesnici s kroničnim bolestima, osobito oni koji su imunokompromitirani. Kod takvih bolesnika, ako uzmemo one s limfomom kod kojih morate djelovati u terapiji s određenim lijekovima koji im uništavaju b limfocite, ti bolesnici nisu u mogućnosti proizvesti svoja antitijela. Njihov organizam gubi značajnu mogućnost borbe s virusom. Ta situacija se zna održati i mjesecima. U tom kontekstu dolazi do izražaja ono o čemu se piše u stručnoj literaturi, a to je da ta populacija ljudi je mjesto gdje se najčešće javljaju mutacije virusa. Tu su virusi koji se dugotrajno održavaju u bolesniku. Danas imamo bolesnika koji je skoro mjesec i pol danas kod nas i još uvijek ima pozitivan nalaz virusa u nosu što teorijski može značiti da bi mogao biti dodatno zarazan za neke oko sebe. To su idealna mjesta za stvaranje mutacija kod virusnih varijanti i za širenje takvih mutanti koje uspješno se mijenjaju unutar čovjeka koji ima dugotrajnu unutarnju infekciju - kazala je ravnateljica Infektivne klinike ‘Dr. Fran Mihaljević‘ Alemka Markotić.

O eventualnom popuštanju mjera govorio je ministar zdravstva Vili Beroš.

- Naglasio bih da je zdravlje daleko iznad svih ostalih naših potreba jer bez njega sve ostalo pada u vodu. Razumljiva je težnja svih nas za čim raniji povratak starom načinu života. Ne smijemo biti nestrpljivi i napraviti krivi potez. Svi svjedočimo tome što određene okolnosti mogu napraviti u kratkom periodu kada je riječ o porastu novozaraženih u nekim državama. Promišljeno i bez žurbe. Kada je riječ o izazvoima, oni su naša realnost. Nove varijante virusa, poteškoće s cijepljenjem, to dodatno komplicira situaciju, ali imamo mjere i osobnu odgovornost. To su dva elementa najvažnija u borbi protiv ove epidemije. Kolektivnom odgovornošću možemo je pobijediti. Kada govorimo o mjerama, treba naglasiti da smo među liberalnijim zemljama u Europi. 17 zemalja ima određenu vrstu policijskog sata, 20 zemalja lockdown, u pojedini zemljama EU ne možete posjećivati trgovine, ne može se biti na cestama gradova nakon nekog vremena, ne možete se voziti javnim prijevozom. Sve to u RH nije tako. Mjesta za popuštanje nema, moramo i dalje biti oprezni. Nema policijskog sata, nema lockdowna, nema obaveze nošenja maski na cestama i otvorenim prostorima, rade sve neesencijalne čak trgovine, uslužne djelatnosti osim ugostiteljskih, kina, kazališta, galerije i muzeji. Ako gledamo kulturne djelatnosti i teretane one su zatvorene u preko 20 zemalja EU, ako gledamo ugostitelje u 24 zemlje EU su zatvoreni. To ukazuje na opseg naših mjera. Iznijet ću šturi podatak, case fatality rate, na 45 slučajeva bolesti jedan naš sugrađanin nas napusti. Ako smanjujemo broj novozaraženih za 45, kroz kratki vremenski period ćemo spasiti jedan život. To čine mjere - kazao je Beroš.

Ministar Davor Božinović komentirao je prosvjed poduzetnika na glavnom zagrebačkom trgu. 

- Sve poruke koje ste čuli uvodno i od profesorice Markotić i od ministra Beroša i od kolege Capaka su zapravo poruka. Ovaj Stožer je osnovan kako bi određivanjem izbalansiranih mjera ispunio onaj glavni cilj u najvećoj mogućoj mjeri, a to je zaštita zdravlja i života ljudi. Godinu dana komuniciramo s ove pozornice Stožera o tome koliko je virus opasan. U tih godinu dana svi smo pametniji, znamo kako je to krenulo, kako smo reagirali na početku, kako su druge mjere reagirale. Ono što je kazao i ministar Beroš, vi vidite da smo u svakom trenutku, pogotovo nakon proljeća, pokušavali da taj balans bude održiv u smislu očuvanja esencijalnih za svaku državu i društvo ekonomskih aktivnosti, ali i onih drugih. Sjećate se, nije bilo davno, prije par mjeseci da smo bili u situaciji i razgovarali s predstavnicima ugostitelja u nekoliko navrata kakve mjere da se poduzmu u ugostiteljskim objektima. Preventivno smo razgovarali, pratili ste naše sastanke, vidjeli smo nažalost, iako smo znali i tada da nije lako provesti epidemiološke mjere u ugostiteljskim objektima, da ih se provodilo onako kako je referentni centar za epidemiologiju odredio možda ne bismo došli u ovu situaciju. Tada su nam brojevi počeli rasti. Tada je jedna od glavnih poruka i od strane vas i medija bila da zapravo trebamo ići u zatvaranje tih objekata, javno mijenje se u tom trenutku okrenulo na tu stranu. Mi smo pokušavali vidjeti hoće li se mjere koje su određene provoditi, međutim rezultati su bili takvi da to nije bio slučaj, nažalost i ti objekti su zatvoreni prije dva mjeseca. Od tada, ja bih kazao uz disciplinirano ponašanje sugrađana, ali i zbog provedbe mjera koje su određene, su nam brojevi počeli padati. Oni već šest tjedana padaju, ali nisu došli na razinu koja je zanemariva. Vidio sam ovih dana brojne izjave da je bilo obećano da će se nešto otvoriti, ne znam tko je to obećao. Govorili smo da svaki dan pratimo epidemiološku situaciju i da ćemo ovisno o trendovima, uključujući i negativne efekte vezane za pojavu novih varijanti, ima tu loših vijesti, ima u posljednje vrijeme i nekih koje su malo optimističnije, ali znamo da se preko noći promijenila epidemiološka situacija u nekim zemljama. Irska je od najbolje postala najgora. Vidite što se događa u Portugalu. Veće zemlje koje imaju kapaciteta EU šalju im pomoć u zdravstvenom osoblju i hitnoj medicini. Stvari se mogu vrlo brzo promijeniti. Donijeli smo odluku o popuštanju. Nama djeca idu u školu, u susjednoj Sloveniji se prosvjeduje što djeca ne idu u školu. Kolega Beroš je naveo još niz takvih primjera. Ljudi se pozivaju i predstavljaju, pogotovo u ovom prosvjedu, kao predstavnici poduzetnika koji su nezadovoljni, svih poduzetnika. U RH je registrirano 215 tisuća poduzetnika, a zatvorenih je otprilike 18 tisuća, što znači da je najveći dio poduzetništva otvoren. Austrija je donijela mjeru popuštanja da se može ići kod frizera ali s negativnim PCR nalazom. Činimo sve kako bi otvorili što više toga uz minimalan rizik. Rekli smo prije 15.2., tada bi trebao ići novi set mjera, da ćemo o svemu promišljati kao i do sada. Meni je nerealna situacija da RH koja ima najliberalnije epidemiološke mjere u EU je u poziciji da zbog toga trpimo kritike koje nisu opravdane. Mi ovdje donosimo odluke za cijelu zemlju, sve uzimamo u obzir. Jasno nam je da onima kojima su djelatnosti zatvorene da su u teškoj situaciji. Ali iza odluka Stožera je struka i ona se može komparativno provjeriti s drugim zemljama. Dok su naši ugostiteljski objekti radili u 10. i djelu 11. mjeseca u Europi je sve bilo zatvoreno. Imate situaciju da ljudi nakon 22 sata ne mogu biti na ulici. Mi smo rekli od početka, Vlada neće proglašavati totalni lockdown i neće uvoditi policijski sat - kazao je Božinović.