Danas završava ZIMA, ali kada stvarno počinje PROLJEĆE?
Kad nastupa proljeće, u koliko sati, minuta, sekundi u Zagrebu 2023. ? Kad proljeće dolazi u pojedine točke Hrvatske?
Prema UTC vremenu, proljeće na sjevernoj hemisferi počinje 20. ožujka 2023. godine (po astronomskoj evidenciji March 20, 2023 at 21:24 UTC) tj. u 21 sat i 24 minute prema univerzalnom vremenu…, piše Priznajem.hr.
Budući je Zagreb u srednjoeuropskoj vremenskoj zoni (CET) koja je UTC+1, tada će proljeće u Zagrebu započeti 20. ožujka 2023. godine u 22:24 navečer. Dakle, proljeće će u Zagrebu započeti u 20. ožujka 2023. godine u odnosu na dogovoreno univerzalno vrijeme prema Greenwich-u. No je li to točno? Nije!!!
Dolazak proljeća se mijenja svake godine jer Zemlja uvijek iznova ima neki drugi položaj …Položaj Zemlje u Svemiru ovisi o nekoliko faktora, uključujući:
Putanja Zemlje oko Sunca: Zemlja se kreće u eliptičnoj orbiti oko Sunca, što znači da se ponekad približava, a ponekad udaljava od Sunca. Ovaj faktor utječe na količinu sunčeve svjetlosti koju Zemlja prima, što utječe na klimu i vrijeme.
Kut nagiba osi Zemlje: Zemljina osa nagnuta je za oko 23,5 stupnjeva u odnosu na ravninu orbite oko Sunca. Ovaj kut utječe na sezonske promjene i dužinu dana i noći.
Rotacija Zemlje: Zemlja se okreće oko svoje osi jednom u 24 sata. Ovaj faktor utječe na promjene dana i noći ali ne iznosi uvijek točno24 sata…
Gravitacijski utjecaj drugih tijela u Sunčevom sustavu: Tijela poput Mjeseca, drugih planeta čak i asteroida mogu utjecati na putanju Zemlje i njezinu rotaciju. Zamislite zemljinu putanja kao dječji hulahop koji se vrti oko djeteta, ali ovaj hulahop se izdužuje u različite elipse… Ergo, trajanje godine mijenja se zbog toga što Zemlja putuje u eliptičnoj orbiti oko Sunca, što znači da se ponekad približava, a ponekad udaljava od Sunca. Kada je Zemlja najudaljenija od Sunca, ona se kreće sporije, a kada je najbliža, kreće se brže. To znači da jedna godina može biti nešto duža ili kraća od prethodne. Međutim, ove promjene su vrlo male i ne utječu na naš svakodnevni život.
Stvarno vrijeme tj. mjesno ili lokalno vrijeme je vezano uz „lokalno podne“ tj. trenutak u vremenu kada je sjena vertikalnog štapa okrenuta sjeveru, a ne kad govornik (na krugovalu) izgovori „na treći znak geofizičkog zavoda točno je 12 sati“ . Kako bi se izračunalo lokalno vrijeme kada nastupa proljeće, potrebno je znati razliku između vremenske zone koja se koristi i koordiniranog univerzalnog vremena (UTC). Za računanje lokalnog vremena, potrebno je oduzeti ili dodati broj sati od UTC-a, ovisno o tome nalazite li se na zapadnoj ili istočnoj strani Greenwicha.
Primjerice; Zagreb se nalazi na približno 16. stupnju istočne geografske dužine, što znači kako je 1 sat i 4 minute ispred UTC-a. Slavonski Brod se nalazi na 18. stupnju istočne geografske dužine, što znači kako je 1 sat i 12 minuta ispred UTC-a, a Vukovar se nalaze na 19. stupnju istočne geografske dužine, što znači kako su 1 sat i 16 minuta ispred UTC-a.
Kako to znamo? Ergo, lokalno ili Mjesno vrijeme s obzirom kako je Zemlja 360°, dakle okrugla (osima ako je ravna ploča 
) podijeljeno je na 24 sata, 1 sat obuhvaća 15°. Jednostavnom matematikom jedna zemljopisna minuta iznosi 60/15= 4 vremenske minute.
Kad onda nastupa proljeće u Hrvatskoj?
Kako bi smo mogli za najzapadniju, najistočniju najsjeverniju i najjužniju točke Republike Hrvatske izračunaj nastupanje proljeća prema lokalnom vremenu treba znati gdje se te točke nalaze. Krajnje zemljopisne točke Republike Hrvatske su:
najsjevernija točka:
Žabnik, dio Svetog Martina na Muri (u Međimurskoj županiji) – 46°33′N 16°22′E tj. 46°33′N 16°22′E
najjužnija točka:
na moru: otočić Galijula, otočić u palagruškim otocima Jadranskog mora (službeno pripada gradu Komiži na otoku Visu u Splitsko-dalmatinskoj županiji) – 42°23′N 16°21′E tj. 42.3833°N, 16.3500°E.
na kopnu: rt Oštra (Oštro) na poluotoku Prevlaci (službeno u području Konavala) – 42°24′N 18°32′E tj. 42.4000°N, 18.5333°E.
najistočnija točka:
Rađevac, dio Iloka (službeno dio grada Iloka u Vukovarsko-srijemskoj županiji) – 45°12′N 19°27′E tj. 45.2000°N, 19.4500°E.
najzapadnija točka:
rt Lako kod Bašanije (službeno dio grada Umaga u Istarskoj županiji) – 45°29′N 13°30′E tj. 45.4833°N, 13.5000°E.
Za ljubitelj točnih navigacijskih karata u navigacijama računalu auta … na zemljovidima veće ekvidistance najzapadnija točka je rt Donja Savudrija u istoimenom kampu pored naselja Savudrija…
Kako bi se vrijeme prema UTC preračunalo u lokalno vrijeme, potrebno je uzeti u obzir geografsku dužinu mjesta za koje želite izračunati lokalno vrijeme. Ukoliko je poznata geografska dužina mjesta, može se primijeniti sljedeća formula:
Lokalno vrijeme = UTC vrijeme + (Geografska dužina / 15)
Napomena: Rezultat ove formule će biti vrijeme u satima koje je potrebno dodati na UTC vrijeme kako bi se dobilo lokalno vrijeme. Geografska dužina mjesta se obično izražava u decimalnim stupnjevima i može se pronaći na Internetu ili u atlasu. Ukoliko se nalazite na istočnoj hemisferi, geografska dužina će biti pozitivna vrijednost, a na zapadnoj hemisferi negativna, u odnosu na „0 podnevnik“ naravno.
Primjer: Neka je trenutno UTC vrijeme 14:00, a geografska dužina mjesta za koje želite izračunati lokalno vrijeme je -75.1638 stupnjeva. Tada bismo primijenili sljedeću formulu:
Lokalno vrijeme = 14:00 + (-75.1638 / 15) = 09:59 Dakle, lokalno vrijeme za to mjesto bi bilo 09:59.
Što su u biti Geografska širina i dužina tj. koordinate koje se koriste za opisivanje mjesta na Zemlji?
Geografska širina, također poznata kao paralela, opisuje položaj nekog mjesta u sjeverno-južnom smjeru. Mjeri se u stupnjevima i obično se označava simbolom latiničnog slova “φ”. Ekvator predstavlja nultu paralelu i nalazi se na geografskoj širini od 0 stupnjeva, a na sjevernom polu nalazi se na geografskoj širini od 90 stupnjeva sjeverno, dok se na južnom polu nalazi na geografskoj širini od 90 stupnjeva južno.
Geografska dužina, također poznata kao meridijan, opisuje položaj mjesta u istočno-zapadnom smjeru. Mjeri se u stupnjevima i obično se označava simbolom latiničnog slova “λ”. Nulti meridijan se nalazi u Greenwichu u Londonu i predstavlja referentni meridijan. Meridijani se broje istočno i zapadno od Greenwicha, a najveća vrijednost za geografsku dužinu je 180 stupnjeva istočno ili zapadno od nultog meridijana. Izraz „0 podnevnik“ u upotrebi je kao i pojam „0 meridijan“…
Geografska širina i dužina zajedno predstavljaju koordinate koje opisuju položaj nekog mjesta na Zemlji. Označavaju se u obliku parova vrijednosti, gdje se prvo navodi geografska širina, a zatim geografska dužina. Na primjer, koordinate grada Zagreba u Hrvatskoj su 45.8150° sjeverne geografske širine i 15.9819° istočne geografske dužine, što se obično označava kao (45.8150° N, 15.9819° E). Gdje je je N oznaka za stupnjeve sjeverno od ekvatora a E oznaka za stupnjeve istočno od „podnevnika“ tj. gore spomenuti 0 meridijana u Greenwichu …
Koordinate se prikazuju u stupnjevima, minutama i sekundama ali mogu biti prikazane i u decimalnom obliku što GPS-ovi obično imaju u primarnim postavkama …
Kako bismo pretvorili zemljopisne koordinate u stupnjevima, minutama i sekundama u koordinate u decimalnom obliku, možemo koristiti sljedeću formulu:
decimalna vrijednost = stupnjevi + (minute / 60) + (sekunde / 3600)
Gdje vrijedi; stupnjevi su cjelobrojna vrijednost stupnjeva, minute su cjelobrojna vrijednost minuta, sekunde su decimalna vrijednost sekundi
Primjer: Za zemljopisnu koordinatu 42°23’30”N: stupnjevi = 42 minute = 23 sekunde = 30
decimalna vrijednost = 42 + (23 / 60) + (30 / 3600)
decimalna vrijednost = 42.3916666667 … Stoga bi zemljopisna koordinata 42°23’30”N bila jednaka koordinati 42.3916666667 u decimalnom obliku.
Za geografsku širinu (42°23′N):
Decimalna vrijednost = (42 + (23/60))/1 = 42.3833°N
Za geografsku dužinu (16°21′E):
Decimalna vrijednost = (16 + (21/60))/1 = 16.3500°E
Dakle, koordinate 42°23′N 16°21′E u decimalnom obliku iznose 42.3833°N, 16.3500°E.
Zato primjerice, za najsjevernija točku RH, Žabnik;
Možemo pretvoriti koordinate 42°23′N 16°21′E u decimalni oblik koristeći sljedeće formule i dobiti 42.3833°N, 16.3500°E.
Za svaki pomak na istok za jedan zemljopisni stupanj, lokalno vrijeme se raste za oko 4 minute u odnosu na prethodnu poziciju prema zapadu. Za jednu zemljopisnu minutu, odnosno promjenu od 1/60 stupnja zemljopisne dužine, mijenja se mjesno vrijeme za otprilike 4 sekunde “prema suncu” odnosno “lokalnom podnevniku”. Međutim, točan iznos ovisi o mnogim faktorima, uključujući geografsku širinu, nadmorsku visinu i blizinu promjenjivim geografskim oznakama, stoga se ova vrijednost može neznatno razlikovati u različitim dijelovima svijeta o čemu smo već govorili.
Proljeće je u Zagrebu na Zrinjevcu je jedan sat i 4 minute nakon UTC-a (16°E) dakle 21:24 UTC + 1:04:00 = 22:28
Konačno; Proljeće u Hrvatsku dolazi prvo sa zapada, tj. u najzapadniju točku, rt Lako (45.4833°N, 13.5000°E) = 22:18, a u najistočniju točku, Rađevac, (45.2000°N, 19.4500°E)= 20. ožujka 2024. godine u 22:41:48. U Hrvatskoj će dakle dolazak proljeća boraviti 23 minute i 48 sekundi…
Relja Horvatinić
