Ekspert u detalje analizirao udar na Krimski most: ‘Napravljena je velika greška, možda cilj uopće nije ostvaren‘

Vojni stručnjak za eksplozive kaže da je vjerojatni uzrok eksplozije kamion natovaren eksplozivom, ali da je do detonacije došlo prerano

Finska nacionalna televizija Yle objavila je zanimljiv intervju sa stručnjakom za uklanjanje eksplozivnih sredstava i vještakom za eksplozive, umirovljenim bojnikom Mykom Tyryjem iz Finskih obrambenih snaga, o eksploziji na Krimskom mostu. Tyry je iznio neke intrigantne zaključke i procjene proučavajući informacije te fotografije i video snimke eksplozije, a jedan od njih je da je kamion, u kojem se navodno nalazio eksploziv, prerano dignut u zrak i da, ukoliko doista Ukrajina stoji iza eksplozije, cilj Kijeva ovom akcijom možda nije postignut.

Tyry kaže kako je eksploziju na Krimskom (Kerčkom) mostu, koji povezuje ilegalno anektirani ukrajinski poluotok s rusim kopnom, vjerojatno izazvala bomba u koja se nalazila u kamionu, kao što je izvijestila i Moskva, gdje je ovaj napad prvo izazvao šok, a potom i odmazdu teškim raketiranjem ukrajinskih gradova, uključujući i Kijev. Eksplozija na mostu se dogodila u subotu ujutro.

Mika Tyry je do 2020. radio u finskim obrambenim snagama te ima više od 20 godina iskustva u uklanjanju eksploziva, a isto toliko je radio i na očevidima kao vještak za eksplozive.

Finski vojni stručnjak smatra kako je moguće da je svrha napada bila prekinuti kopneni, željeznički i brodski promet u isto vrijeme i načiniti daleko veću štetu. Tyry kaže da nije posve jasno kako je do eksplozije došlo - osim u kamionu, eksploziv je mogao biti postavljen u konstrukciji mosta ili ispod kolnika mosta, no on procjenjuje da je najvjerojatnije bio u kamionu.

Čini se, kako kaže, da je do eksplozije došlo na gornjoj površini mosta, tako da je između eksploziva i površine bilo malo zraka. Eksplozija na Krimskom mostu se, navodi, može usporediti s bacanjem kamena u jezeru - došlo je do kretanja udarnih valova eksplozije na sve strane od točke udara, što se dobro vidi po urušavanju kolnika na nekoliko mjesta.

Prema njegovom mišljenju, kamion je možda pratio vlak koji se kretao iz smjera Rusije za Krim, a vlak je možda prenosio gorivo. U eksploziji se, ističe, zapalilo nekoliko vagona. Stoga je moguće, kako procjenjuje Tyry, da je cilj napada bio vlak, odnosno da je kamion trebao eksplodirati uz vlak i to na mjestu gdje se ispod mosta odvija brodski promet.

Da je do eksplozije došlo na spoju različitih prijevoznih sredstava, kaže Tyry, udar bi izazvao značajne poremećaje i u željezničkom i u brodskom i u cestovnom prometu. No, kako se eksplozija dogodila prije točke brodskog prometa, poremetila je samo željeznički i cestovni promet.

Jedan od razloga eventualne preuranjene eksplozije mogao je biti u procjeni brzine vlaka s gorivom. Vlak se, kako objašnjava, možda kretao mostom brže od očekivanog te ga kamion ne bi uspio uhvatiti na vrijeme, pa je kamion možda dignut u zrak prije vremena. "Ako Ukrajina stoji iza eksplozije, vjerojatno nisu baš uspjeli u svom prvotnom planu", kaže Tyry.

Pitanje je svakako i kako je eksplozija pokrenuta. Finski stručnjak kaže kako se dizanje kamiona u zrak moglo izvesti na nekoliko načina, a jedan od najvjerojatnijih načina je daljinsko aktiviranje eksploziva. Kamioni, objašnjava, imaju sustave za praćenje koji pomoću satelita otkrivaju lokaciju vozila. Drugim riječima, bilo je moguće pratiti i vrlo precizno locirati kuda se eksploziv kreće.

Ako je eksplozija pokrenuta daljinskim upravljanjem, vozač kamiona možda nije ni znao kakav teret prevozi. Međutim, prema Tyryju, također je moguće da je vozač znao za to i da je bio tzv. vozač-samoubojica. U tom je slučaju mogao sam odlučiti kada je pravo vrijeme za aktiviranje eksploziva.

No, postoje i druga objašnjenja za određivanje trenutka detonacije. Primjerice, kamion je možda pratio automobil, u kojem je određen najbolji trenutak za aktivaciju eksploziva. Ipak, rizik da bi putnik ili putnici u automobilu bili uhvaćeni bio je prevelik pa Tyry kaže kako je vjerojatnije da se radi o aktivaciji, primjerice, putem telefona.

Sam eksplozivni materijal je, smatra, vjerojatno bio vrlo visoke kvalitete, no samo na temelju fotografija i video snimki, kaže teško je procijeniti pravu kvalitetu, ali i količinu eksploziva. Prema gruboj procjeni, rekao je, moglo bi se raditi od tone do dvije eksplozivnog materijala.

Sama eksplozija je, navodi Tyry, bila prilično neobična - nije se radilo o vatrenom lopti i požarima uzrokovanih nastalim plinovima, već su se nakon eksplozije u zraku mogle vidjeti plamene ‘baklje‘, što bi moglo upućivati na prisutnost zapaljivih metala kao što su aluminij, magnezij ili pirotehnička smjesa termit za pojačavanje eksplozije.

U tom slučaju bi se prilikom eksplozije gorući metal proširio na mnogo veće područje od same vatrene kugle, što može objasniti kako se vlak, koji je bio udaljen nekoliko desetaka metara, od eksplozije zapalio.

Iako se u javnosti nagađalo je li uzrok eksplozije moglo biti nešto drugo, a ne eksploziv u kamionu - primjerice, eksploziv je mogao biti postavljen u konstrukciju mosta ili ispod kolnika - Tyry smatra da je kamion s eksplozivom ipak najvjerojatniji uzrok jer, kako je rekao, foto i video dokazi ne idu u prilog drugim javno iznesenim teorijama.

Da je eksploziv bio postavljen u konstrukciju mosta, objašnjava, u eksploziji bi se podigao vodeni stup, no u ovom slučaju toga nije bilo, osim što morska površina nije bila posve mirna, ali je to, kaže, uobičajeno kada se eksplozije događaju iznad površine vode.

S druge strane, da je eksploziv postavljen ispod kolnika mosta, onda tragovi eksplozije ne bi stigli do ograde na susjednoj traci kolnika. Također, ‘baklje‘ bi se širile prema gore, a ne prema dolje i u stranu, kao što se dogodilo pri ovoj eksploziji, zaključio je na kraju svoje analize Mika Tyry.