EUROTRANSFORMACIJA HRVATSKE Hoćemo li imati za hranu? Cijene su dosegle vrhunac, ali još nije gotovo: ‘Pod velikim smo rizikom’
Hoćemo li si moći priuštiti hranu, idu li cijene u nebo ili će inflacija cijena hrane u ovoj godini utihnuti? Hoće li inflacija pojesti kupovnu moć i baciti maloprodaju u probleme?
Teme su to o kojima brine svaki građanin, a koje su s najboljim stručnjacima i menadžerima otvorene na konferenciji Eurotransformacija Hrvatske: Cijena hrane pod udarom inflacije.
Uvodnu prezentaciju u panel raspravu održala je profesorica dr.sc Marijana Ivanov s Ekonomskog fakulteta Zagreb.
Uvodni govor Marijane Ivanov
“Inflacija usporava, …. FAO-v globalni indeks cijena hrane zabilježio je u siječnju pad 17.9% u odnosu na ožujak 2022. – zahvaljući globalnom padu cijena jestivog ulja, mlječnih proizvoda i šećera, ali najveći doprinos inflaciji i rastu troškova života i dalje ima dinamika rasta cijena hrane u potrošačkoj košarici
Međunarodne cijene riže porasle su u siječnju 6.2 % u odnosu na prosinac. Cijena kukuruza pod rizikom su blagog rasta zbog sušnih uvjeta u Argentini i smanjene ponude u SAD-u
Trenutnom padu cijena pšenice pridonosi veća ponuda u Australiji i Rusiji, iako je izgledno da će se trend cijena preokrenuti u 2023.
Unatoč epidemijama ptičje gripe, pad svjetske cijene mesa peradi, kao i goveda i svinja, podupire veća dostupnost na izvoznim tržištima uz nižu svjetsku potražnju za uvozom
Cijena hrane značajno je pod utjecajem cijena energenata i vremenskih prilika
Kako se sada čini, na globalnom tržištu cijene energenata, sirovina i hrane su dostigle svoj vrhunac (u teminima USD-a), ali zbog niza razloga na pojedinim lokalnim tržištima cijene hrane su i dalje pod rizikom rasta
Viska cijena energenata i gnojiva, energetska tranzicija, klimatski rizici, geopolitički rizici, slabosti pojedinih valuta, fizička ograničenja i protekcionizam odražavaju se na cijene, prinose i slobodnu trgovinu
ECB hladi potražnju, troškovi kamata rastu – troškovi poduzeća rastu – rizici recesije se povećavaju
Pozitivni efekti monetarne restriktivnosti: blago prigušivanje inflatornih očekivanja i prestanak slabljenja eura – ali potrošači plaćaju cijenu svih rastućih troškova u lancu proizvodnje, prodaje i energetske tranzicije
U prosincu 2022. su cijene hrane u EU bile za 17.82 posto veće nego u istom mjesecu prethodne godine. Rast cijena hrane najizraženiji je u novim članicama EU.
Na panel raspravi sudjelovat će Krešimir Bubalo, predsjednik Uprave Pevex, Danijel Banek, Izvršni direktor Centralne nabave, Atlantic Grupa, Sanja Burić, Predsjednica Uprave ENNA Fruit, Josip Zaher, HGK predsjednik Komore Zagreb i Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredno prehrambenu industriju.
Panel diskusija
Nakon uvodnog obraćanja uslijedila je panel diskusija u kojoj su sudjelovali Krešimir Bubalo, predsjednik Uprave Pevex, Danijel Banek, Izvršni direktor Centralne nabave, Atlantic Grupa, Sanja Burić, Predsjednica Uprave ENNA Fruit, Josip Zaher, HGK predsjednik Komore Zagreb te Zvjezdana Blažić, konzultantica za poljoprivredno prehrambenu industriju.
Zvjezdani Blažić postavljeno je pitanje o cijenama hrane: “Tržište se izgleda počelo smirivati..Možemo li uskoro očekivati jeftiniju hranu?”, glasilo je pitanje.
“Ono što je vidljivo na globalnom nivou je da dolazi do smirivanja cijena. Mi u zadnjim tjednima mođemo vidjeti da je došlo do pada u odnosu na kraj prosinca. Mi smo u prosincu još uvijek imali rast cijena od 19,7 posto. Imali smo rast cijena kruha i svih pekarskih proizvoda nešto iznad 26 posto. U glavnim kategorijama imali smo najveći rast. I dalje mislim da će to biti veliki problem, jer ne vidimo da dolazi do pada cijena mliječnih proizvoda. Veliki rizici dolaze iz Ukrajine. Znamo da je 10 posto pšenice dolazilo upravo iz Ukrajine. Bilo koja vremenska ili druga nepogoda utjecati će na poremećaje. Ovog časa vidimoda su cijene u stagnaciji, ali rizici su veliki i neizvjesno je predvišati da će se nešto smanjiti”, rekla je.
Danijel Banek objasnio je koji je glavni uzrok poskupljenja hrane.
“Jedino što je izvjesno je neizvjesnost. Moramo biti svjesni da su svi navedeni trendovi globalni, a malo toga se pretočilo na lokalnim tršištima. Ako pogledate statistiku povećanja cijena, vidjet ćete da se na đalost niti polovica inputa nije izjednačila s rastom cijena. To znači da nije kraj rastu cijena hrane. Činjenica je da se situacija na trđištima stabilizirala i preokrenuo se trend. Samo je pitanje kada i u kojoj mjeri će se to preslikati na maloprodajne cijene.
Enna Fruit je najveći dobavljač svježeg voća i povrća. Sanja Burić objasnila je zašto iz statistike možemo vidjeti da je i taj sektor hrane poprilično poskupio u odnosu na godinu ranije.
“Mi smo i organizator proizvodnje. Surađujemo s tisuću kooperanata. Imamo voćnjak u Koštar Ivaniću, što je ujedno i najveći voćnjak u Hrvatskoj. mođemo iz vlastiog iskustva reći da su veliki pritisci povećanja cijena inputa u proizvodnji. Plavi dizel plaćali smo oko 5 kuna po litri, a danas smo na nešto ispod 9 kuna. Cijena rada otišla je gore, a u takvim industrijama cijena je otišla na 6 eura po satu za radnika u voćnjaku. Naravno da rad treba cijeniti, ali kada pogleadte rast inputa, nije realno da cijene ostanu kao u proteklim godinama. Definitivno se nije sav taj trošak povečanja inputa prelio na krajnjeg potrošača. Svi smo se u lancu nečeg odrekli”, rekla je.
Danijel Banek objasnio je kako je kriza u Ukrjaini utjecala na stanje na tržištima..
“Puno je varijabli koje su se mijenjali prošle godine. Kada je počela situacija u Ukrajini burze su podivljale. Indeksi su bili ogromni. U tom segmentu morate gledati sve logističke pravce. Radi se o tome da pritisak cijena ne jenjava. Kao trgovac želite biti konkurentni. Mi kao kompanija radili smo više, a neto rezultat bit će nam lošiji nego prethodnih godina”, rekao je.
Josip Zaher komentirao je tvrdnje da su samo trgovci krivi za poskupljenja.
“Ovu konferenciju nazvao bih konferencijom razotkrivanja. Zahvaljujem se vama kao organizatoru što ste pokrenuli ovo pitanje. Cijeli život radio sam u trgovini i prošao sam to u životu. Danas ne pričamo o pandemiji, ali svjedoci smo početka krize zbog pokidanih trgovinskih lanaca, inflatornih pritisaka i dolaska situacije u kojoj imamo povećanje cijena u hrani veće od 20 posto. Zbog energetike, bazne proizvodnje i svega otalog u lancu je takva situacija. Svi ovi napadi na trogvinu pokazali su se neopravdanima”, rekao je.
Krešimir Bubalo rekao je se često priča o pokidanim lancima, ali oni kao kompanija nisu iskusili te probleme.
“Svi mi se bavimo predviđanjima i određene ugovore potpisujemo ili ne potpisujemo. Neke robe morali smo naručiti ranije nego što je bilo očekivano. Kao što mi, trgovci, predviđamo situaciju, tako i države moraju predviđati i prilagođavati svoje politike. Mi smo na vrijeme predvidjeli krizu. Još jedna stvar. Često smo vidjeli da se nameću teme o tome kako država pomaže gospodarstvenicima. Mi smo samo rekli ‘nemojte nas zatvarati, dajte nam da radimo. Nemojte nas spašavati’. Mi smo u dva tjedna promijenili rute i našli nove alternative kada se dogodio rat u Ukrajini. no, na neke varijable ne možte utjecati”, rekao je.
U drugom setu pitanja Sanja Burić je objasnila koliko je u ovoj krizi s cijenama hrane bitna samodostatnost.
“Štos te više ovisni o uvozu, pod utjecajem ste svakojakih rizika. Mi smo prošle godine stavili na tržište 110 tisuća tona robe. Mi imamo veliki potencijal za povećati hrvadtsku proizvodnju, ali trebalo bi uzeti alat u ruke i svaki od nas u svojem dvorištu napraviti što može”, rekla je.
Zvjezdana Blažić objasnila je kako je naša proizvodnja hrane prerascjepkana.
“Mi imamo ogroman problem u poljoprivredi. Što se tiče same proizvodnje, mi imamo gospodarstva među kojima su većina manja od 3 hektara, što je zaista nedovoljno. Veći problem je to što nam je produktivnost vrlo niska. Kada govorimo o produktivnosti o zemljama iz kojih uvozimo, oni imaju po pet puta veću produktivnost. Ono što još više brine je da su ulaganja u poljoprivredi jako niska”, rekla je.
Detalje o konferenciji možete pronaći na linku https://motus-media.hr/iii-konferencija/, a pratiti je možete na poveznici u nastavku.
Inflacija u EU
Analitičari su već nazvali rapidan rast cijena hrane pravom krizom koja će obilježiti tekuću godinu, a mi ćemo na konferenciji potražiti odgovore na pitanja jesu li se ulazni troškovi za proizvodnju hrane u ovoj godini smanjili i hoće li do kraja godine hrana biti pristupačnija. Očekujemo prognoze za kretanje cijena hrane u tekućoj godini te odgovor na pitanje kada će doći kraj visokoj stopi inflacije. Otvorit ćemo i pitanje cijene proizvodnje domaće hrane, kao i pitanje trgovačkih marži koje se, prema dostupnim podacima, nisu povećavale.
Motus Media grupa jedna je od vodećih medijskih kuća na hrvatskom tržištu. U portfoliju ima uspješne portale dnevno.hr, zagreb.info, geopolitika.news, dnevno.ba, dnevno.rs, otvoreno.hr, 7dnevno, history.info i povijest.hr. Ponosni smo što imamo više od 7 200 000 korisnika mjesečno, s više od 50 000 000 pregleda stranica, te više od 650 000 pratitelja na društvenim mrežama: Facebook, Twitter i Instagram.
Imajući na umu društveni utjecaj medija, odlučili smo u obliku konferencija otvarati teme od javnog interesa kako bismo širokoj javnosti i u toj formi objasnili najvažnije društvene procese. Projekt “Eurotransformacija” ciklus je konferencija na kojima otvaramo gospodarske teme u kontekstu ulaska Hrvatske u eurozonu.
Naša prva konferencija “Eurotransformacija Hrvatske”, održana u lipnju, za glavnu je temu imala adopciju eura u monetarni sustav Republike Hrvatske, a okupila je vodeće stručnjake financijske industrije te financijskih institucija u Hrvatskoj.
“Eurotransformacija: Europa bez plina – gospodarstvo u recesiji” konferencija je koja će se održati 4. studenoga 2022. godine, a koja će u fokusu imati energetsku stabilnost Europe, a time i Hrvatske u srednjem roku, te utjecaj energetske krize na kompletno gospodarstvo u kontekstu najavljene recesije u Njemačkoj i Italiji.
