"Hrvatska je u epidemiji poremećaja pamćenja", stručnjak objašnjava što dovodi do demencije

Hrvatska je u epidemiji poremećaja pamćenja, a razlog tome je što populacija sve više stari, rekao je prof. dr. sc. Fran Borovečki, voditelj Odjela za neurodegenerativne bolesti i neurogenetiku u KBC- Zagreb u emisiji Dobro jutro, Hrvatska.

Demencije imaju veću pojavnost u starijoj populaciji. Do 2050. godine u svijetu će se utrostručiti broj pacijenata s Alzheimerovom bolesti. U Hrvatskoj to također raste i ovaj problem će biti sve veći za javno zdravstvo, naglasio je.

Što se tiče dijagnostike i tretiranja ovih problema, u zadnjih 10 godina prisutan je značajni napredak, kaže.

- Prije 20 godina, demencija se mogla dijagnosticirati tek kada je pacijent preminuo i kada se napravi histološka analiza mozga. Danas za Alzheimerovu bolest možemo s 95 posto reći da netko ima bolest na osnovu dijagnostičkih pretraga koje s mogu napraviti, rekao je i dodao kako su u Hrvatskoj dostupne sve dijagnostičke pretrage koje su dostupne i u cijelom svijetu.

Naglasio je kako danas razumijemo da postoje razni oblici demencije koji se javljaju u mlađoj dobi. Pod mlađom dobi smatra se dob od ispod 65 godina.

- Nakupljanje bjelančevina i propadanje neurona su razlozi koji dovode do demencije. Što je inicijalni korak tome mi još ne znamo do kraja, naglasio je Borovečki i dodao da kad taj proces krene dolazi do propadanja živčanih stanica i taj proces traje negdje 10- 20 godina prije nego što pacijent dođe u bolnicu.

Istaknuo je kako postoje zablude kada je riječ o demenciji i Alzheimerovoj bolesti. Jedna je da je demencija normalni proces u starenju, što nije točno. Druga je da se demencija ne može dijagnosticirati, a treća je da se demencija ne može liječiti.

- Rane promjene u govoru mogu pokazivati da se razvija demencija, kao i rana smanjenost pažnje, govori i dodaje kako se danas ne govori samo o ranom kognitivnom poremećaju, već i o subjektivnom kognitivnom poremećaju.

Na pitanje može li genetika ukazivati na eventualni postotak oboljelosti potomaka, Borovečki je rekao kako za neke vrste demencija postoji značajan postotak genetske podloge. Kod Alzheimerove bolesti to nije toliko izraženo, ali danas znamo izračunati koliki je postotak nasljednosti.

Danas su u Hrvatskoj dostupne dvije vrste lijekova kada se govori o poremećaju pamćenja. No, već zadnjih 20-ak godina se radi na razvoju novih lijekova što se tiče Alzheimerove bolesti. Ove godine je registriran prvi lijek u SAD, koji djeluje na progresiju ove bolesti.

- Ako se dovoljno rano započne s terapijom, tijek bolesti oboljelih je puno bolji od onih koji nisu dobili terapiju, istaknuo je i dodao kako će kod novih lijekova biti važno rano započeti terapiju kako bi se spriječilo nakupljanje bjelančevina u mozgu i nastanak bolesti.