NATO se suočava s istinom: ‘Sve smo pokušali, nemamo resursa, a Rusi ih imaju na bacanje‘

Zapad konačno počinje shvaćati da rat neće odlučiti par stotina tenkova nego resursi, prvenstveno streljivo kojeg Zapad ima sve manje

Zapad još nije u stanju Ukrajini poslati dovoljno streljiva krupnog kalibra za iscrpljujući topnički rat koji se vodi, kaže austrijski pukovnik i vojni analitičar Markus Reisner. Vidi samo dva načina da rat prestane. Arsenali zapadnih vojski se prazne i namjenska industrija mora proizvoditi daleko više streljiva kako bi se podržalo Ukrajinu, rekao je početkom tjedna glavni tajnik NATO-a Jens Stoltenberg.

Prema njegovoj računici, Ukrajinci dnevno ispale šest do sedam tisuća projektila. Trenutno se, kako je rekao Stoltenberg, na narudžbe novog streljiva krupnog kalibra čeka u prosjeku 28 mjeseci. Za vojnog analitičara Markusa Reisnera to je znak da Zapad konačno počinje shvaćati da rat neće odlučiti par stotina tenkova nego - resursi.

„Dugo to nisu željeli uvidjeti. Vjerovali su da će biti gotovo za nekoliko mjeseci. A sada vidimo da se mnoge pretpostavke Zapada nisu obistinile ili jedva da jesu", kaže Reisner za portal njemačkog javnog servisa Tagesschau, kako prenosi Deutsche Welle.

Kako objašnjava, tvornice zapadne namjenske industrije i dalje proizvode tempom mirnodopskih vremena - i neće to promijeniti ako ne dobiju konkretne velike narudžbe od vojske. Njih još nema, barem ne u Njemačkoj, unatoč tome što je vlada kancelara Olafa Scholza prošle godine odredila dodatni proračun od stotinu milijardi eura za Bundeswehr. Za sada je potpisan ugovor s koncernom Rheinmetal da opet pokrene proizvodnju streljiva za protuzračno oklopno vozilo Gepard.

Rusija ima još dovoljno granata

U utorak je novi njemački ministar obrane Boris Pistorius dao signal namjenskoj industriji: „Mogu samo srdačno zamoliti namjensku industriju da što je brže moguće dovede sve kapacitete do maksimuma“, naveo je ovaj socijaldemokrat.

Analitičar Markus Reisner kaže da europske vojske nisu pripremljene na frontovski rat s okršajem topništva. „Svi magazini streljiva su ispražnjeni", navodi on. „Neke vojske imaju jedva deset do petnaest tisuća granata na skladištu. Toliko je ukrajinska strana ispaljivala samo u jednom danu na vrhuncu sukoba prošlog ljeta. Ruska strana je tada ispaljivala do 80.000 komada dnevno."

„Na to Europa više nije spremna. Nakon kraja ‘Hladnog rata‘ sve je preuređeno. Zalihe su bile usmjerene na borbe s pobunjenicima u Afganistanu ili Iraku", dodaje austrijski pukovnik.

Po njegovim riječima, Rusi nameću takozvani „rat iscrpljivanja“ s utvrđenim položajima. „A on se odlučuje resursima, dakle streljivom. U vojsci postoji pojam gladi za streljivom. Ta glad sada u Ukrajini stupa na veliku scenu." Reisner naglašava da su Rusi ispalili oko sedam milijuna granata od početka rata, ali da imaju još 13-14 milijuna komada. To, kaže, znači da će nastaviti s ratom iscrpljivanja. Moskvi odgovara i suradnja s Iranom.

„Ruski zračni napadi su daleko jeftiniji nego ukrajinska obrana. Jedna njemačka protuzračna raketa za sustav Iris ljetos je koštala 400.000 eura, a sada oko 750.000 eura. Jedan iranski dron košta oko 20.000 dolara. To je golem jaz u cijeni", kaže ovaj stručnjak.

‘Rusi dave Ukrajince, Amerikanci dave Ruse‘

Ukrajini curi vrijeme, dodaje Reisner, i jedini način da se snage ujednače jeste da Zapad duboko zagrabi u džep, poveća proizvodnju streljiva i isporuči ga. No, može li više streljiva i oružja promijeniti tok rata?

„Problem je", kaže Reisner, „to što su obje strane i dalje uvjerene da mogu ostvariti ciljeve. Za Ruse je cilj uništenje Ukrajine. A za Ukrajinu je cilj preživljavanje države kao i vraćanje okupiranih područja, uključujući Krim.“

Dodaje da zapadne isporuke oružja omogućavaju Ukrajini da se brani, ali ne da prijeđe u napad. „Razlog je naravno zabrinutost zbog ruskog nuklearnog oružja.“

„Slikovito rečeno, Rusi dave Ukrajince i nadaju se da će ovi ostati bez zraka. A Amerikanci dave Ruse i nadaju se da će oni ostati bez zraka prije Ukrajinaca. Tragično je što se tako rat ne može brzo okončati“, dodaje Reisner.

Po austrijskom stručnjaku, Zapad ima samo dvije mogućnosti da okonča rat. Jedna je da se Ukrajinu podrži svom silom i svim oružjem, u daleko većem obujmu nego do sada. To bi nosilo rizike i pitanje je, može li o tome Zapad postići jedinstvo.

Druga opcija je, kaže Reisner, da se Rusiji ponudi „način da čuvajući obraz prekine rat. Doduše, to bi bilo ravno porazu Ukrajine - i Zapada".