Nova ruska doktrina s najubojitijim oružjem: Ovo su područja u kojima bi Putin prvo upotrijebio nuklearne bombe!?
Nuklearno oružje može se uporabiti i ako budu ‘napadnute ruske vojne formacije te objekti Ruske Federacije izvan njezina teritorija‘
Rusija je izmjene u svojoj nuklearnoj doktrini napravila još u rujnu 2024. godine, ali predsjednik Vladimir Putin ju je, slučajno ili ne, "potpisao" baš na dan kada je američki predsjednik na odlasku Joe Biden (a i poklopilo se s tisućitim danom rata), nakon dugog premišljanja, konačno Kijevu odobrio uporabu američkih dalekometnih projektila za gađanje vojnih ciljeva unutar ruskog teritorija.
Izmjene su u Moskvi "opravdavali" upravo tom američkom najavom, a predsjednik Biden je svoju odluku sada obrazložio potvrdom da se Sjeverna Koreja izravno, sa svojom vojskom, "umiješala" u rat u Ukrajini na strani Rusije. S novom doktrinom, dostavom sjevernokorejskih vojnika te američkim odobrenjem za dalekometne projektile, rat u Ukrajini je ušao u novu fazu, možda i neku vrste kulminacije. Naime, očito je da su svi već iscrpljeni ratom koji ulazi u treću godinu trajanja, a obrisi njegova kraja se ne vide na maglovitom horizontu. Jedno je sigurno, i ruski napadač i ukrajinska obrana su već dobrano iscrpljeni. Obje strane navode da žele okončati rat 2025., to govore i Volodimir Zelenski i Vladimir Putin.
Naime, Ukrajina sve teže podnosi rat, a Rusija se pribojava sve crnjih ekonomskih prognoza za 2025. godinu, koje više ne mogu sakriti ni režimski ekonomisti i mediji. Zajedno se pribojavaju nepredviđenih reakcija novoizabranog američkog predsjednika Donalda Trumpa, koji "prijeti" svojim nekakvim mirovnim planom. Stoga obje strane žele zauzeti što bolju poziciju. Rusi poduzimaju do sada najveće razarajuće napade na ukrajinsku energetsku i toplinsku infrastrukturu, prijete i rušenjem brana na Dnjepru, a glavne mete raketnih napada bit će Kijev i Odesa.
Američka je ambasada u srijedu 20. studenog zatvorila vrata zbog najave novih udara. Zima će biti hladna i teška i Putin je odlučio da Ukrajincima bude posebno teška (bez struje i grijanja), a osim toga želi pred moguće pregovore (mirovni planovi nakon Trumpa se množe, donose ih i turski predsjednik Recep Tayyip Erdoğan i kineski Xi Jinping) osigurati sebi što povoljniju, a Kijevu vrlo nepovoljnu, gotovo kapitulantsku poziciju.
U Moskvi računaju da bi Trump mogao ukinuti vojnu i financijsku pomoć Kijevu te prebaciti teret na ionako ne baš jedinstvenu Europu, koja također ima ekonomskih problema. No jedna od glavnih stavki Putina u tom "ukrajinskom ratnom amalgamu" je sijanje straha od mogućeg nuklearnog rata, prvenstveno prema Europi. Doduše, mnogi na Zapadu smatraju da je to Putinov blef te da je i sam svjestan da bi igranje nuklearnim ratom odvelo cijeli svijet, pa time i Rusiju, u totalno uništenje.
Osim toga, neki prorežimski ruski mediji (RIA Novosti, Vzgljad) smatraju da će to ipak donijeti značajnu prednost Rusiji kada se jednom sjedne za pregovarački stol ako "Ukrajina prije ne prizna poraz". Stoga se jako gleda što donosi "revizija" ruskog nuklearnog programa. Profesor na Queen‘s University at Kingston Maksim Starčak, stručnjak za međunarodnu i obrambenu politiku, u razgovoru za BBC smiruje strasti i kaže da je Putin "samo pojasnio uvjete korištenja nuklearnog oružja jer se razlozi njegove primjene nisu promijenili", ali stručnjak za nuklearno oružje Pavel Podvig u razgovoru za ruski neovisni portal Meduza povodom nove doktrine kaže: "Sve je manje koraka na putu prema nuklearnom ratu."
Pogledajmo koje su glavne promjene u ruskoj nuklearnoj doktrini. Jedna od najvažnijih izmjena odnosi se na razlog uporabe nuklearnog oružja. Sada piše da "Rusija sebi daje pravo da uporabi nuklearno oružje ako dođe do kritične ugroze za njen suverenitet ili teritorijalni integritet", a prije je stajalo da se nuklearno oružje koristi ako je "ugrožen opstanak države". Druga važna stavka je da Rusija može uporabiti nuklearno oružje ako bude napadnuta samo "konvencionalnim oružjem", i to čak i od države koja ne posjeduje nuklearno oružje, "ali to čini uz potporu nuklearne države". Napadnuta može biti i država bez nuklearnog oružja, ako je napadaču za napad prepustila svoje, nebo, more i teritorij.
Ova izmjena se povezuje upravo s Ukrajinom, koja nije nuklearna sila (podsjetimo, ona se nakon raspada SSSR-a odrekla svojih nuklearnih potencijala u korist Rusije, u zamjenu za "ruska jamstva sigurnosti" što je, kako vidimo, Rusija prekršila). U vezi s tim su suštinska pitanja - koliko će se Putin držati doktrine kada se radi o anektiranim područjima Ukrajine - Krimu, Donjeckoj, Luhanskoj, Zaporiškoj i Hersonskoj oblasti, gdje se već ionako vodi rat? Stoga Podvig kaže da bi Putinu bilo teško obrazložiti uporabu nuklearnog oružja zbog "kritične opasnosti za ruski suverenitet", a neki drugi analitičari kažu da bi to značilo da su Rusi spremni gađati "vlastiti" teritorij nuklearnim oružjem.
I druga stvar je Kurska oblast. Naime, ukrajinska vojska je zauzela jedan dio te ruske pogranične regije te bi se taj članak doktrine mogao aktivirati. Zanimljiva izmjena je i to da je navedena i Bjelorusija, odnosno napad na nju mogao bi pokrenuti ruski nuklearni odgovor. Naime, u doktrini točno stoji da se nuklearnom oružjem može odgovoriti i ako budu "napadnute ruske vojne formacije te objekti Ruske Federacije koji se nalaze i izvan njezina teritorija". A to je upravo Bjelorusija, kamo je konačno Rusija i prebacila dio svojih nuklearnih snaga.
