Odvjetnici zbog štrajka na sudovima “žicaju“ potpore za očuvanja radnih mjesta

Hrvatska odvjetnička komora je još prije dva tjedna predložila ministru financija Marku Primorcu da odvjetnike oslobodi obveze plaćanja doprinosa na plaće i iz plaće na dva mjeseca, ili dulje, a sve zbog štrajka službenika i namještenika u pravosuđu te paralize sustava. To bi moglo značiti odgodu plaćanja doprinosa, ali još bi im bolje bilo da uskoči država i pokrije trošak "kako bi se ublažili negativni ekonomski učinci te očuvala radna mjesta svih zaposlenika u odvjetničkim uredima". U HOK-u je 6.500 odvjetnika i odvjetničkih vježbenika, a tome treba dodati i ostale zaposlenike u uredima. Primorac se još nije oglasio, a Komora nema podatke o tome jesu li trenutno isplate plaća u odvjetništvu uredne.

Dok traje štrajk službenika i namještenika u pravosuđu, ministru financija Marku Primorcu  stigao je dopis odvjetnika, odnosno njihove komore, gdje se traži da razmotri prijedlog da se za sve odvjetnike, odvjetničke vježbenike i zaposlenike odvjetničkih ureda dozvoli „oslobođenje obveze plaćanja doprinosa na plaće i doprinosa iz plaće“ na dva mjeseca, uz mogućnost naknadnog produljenja takve mjere do okončanja štrajka.

Primorčeva dilema

Ono što odvjetnici ne kažu je da li bi to „oslobođenje“ značilo da žele dvomjesečnu (ili dulju) odgodu plaćanja doprinosa ili pokušavaju ishoditi da im država uskoči i plati doprinose kao što je činila, primjerice, ugroženim poslodavcima za vrijeme korona krize. Plaća se, naime, ne smije isplaćivati u neto iznosu. Kako poručuju neslužbeno, odgovaralo bi im bilo koje od ta dva rješenja.

HOK u službenom odgovoru N1 koristi pak neke fraze koje smo slušali za vrijeme pandemije korone jer ministra poziva na akciju „kako bi se ublažili negativni ekonomski učinci te očuvala radna mjesta svih zaposlenika u odvjetničkim uredima“.

No, odgovor Primorca, koji sada ne želi „razriješiti kesu“ za dizanje plaća sudskih službenika i namještenika, odvjetnici nisu dobili niti nakon dva tjedna od dopisa, a to i ne čudi previše. Zamislite samo reakciju javnosti da Ministarstvo financija preporuči HZZ-u da država dade „potpore za održavanje radnih mjesta“ odvjetnicima, a istodobno tvrdi da u državnom proračunu nema novca za povišice štrajkašima koji su u pravosudnom sustavu najslabije plaćeni.

U Komori nam nisu znali reći o kolikom se iznosu plaća i doprinosa radi, odnosno koliko je ukupno radnih mjesta u pitanju, niti da li se trenutno sve plaće isplaćuju uredno. Kako kažu, odvjetnici su samostalni u vođenju svojih financijskih poslovanja pa “HOK ne raspolaže s podacima o isplati plaća i/ili poreza na dohodak i doprinose u odvjetničkim uredima”.

Podaci kojima raspolažu su da imaju više od 6.500 članova, pri čemu 5.157 odvjetnika i 1.404 odvjetničkih vježbenika. Od tog broja, 3.219 odvjetnika samostalno obavlja odvjetničku službu, dok ostali odvjetnici službu obavljaju nesamostalno kod drugih odvjetnika ili u odvjetničkim društvima. U tim uredima je i niz drugih zaposlenika, tajnica, računovođa, informatičara i drugih, navode u HOK-u.

U dopisu su ministra upozorili, kako su nam odgovorili, da zbog krize u pravosuđu trpe štetu jer oni prihode ostvaruju pružanjem pravne pomoći zastupanja stranaka na ročištima ili poduzimanjem drugih radnji pred sudovima i drugim tijelima. Odnosno, konkretno, da su gotovo dva mjeseca suočeni s paralizom pravosudnog sustava zbog štrajka službenika i namještenika, čemu su prethodile mjere upozorenja sudaca pa su „ročišta i gotovo sve druge službene radnje na sudovima bile obustavljene, što je dovelo do toga da su odvjetnici onemogućeni u obavljanju odvjetničke službe, a time i u ostvarivanju prihoda nužnih za pokriće poslovanja ureda i samu egzistenciju odvjetnika i svih drugih zaposlenika odvjetničkih ureda“.

Trošak hladnog pogona

U Komori, koju vodi Robert Travaš, iznijeli su podatak da jedan odvjetnik mjesečno za tzv. hladni pogon na ime davanja za doprinose, akontacije poreza na dohodak, troškove ureda (telefon, uredski prostor, uredski materijal ) i drugo izdvaja minimalno 1.500 do 2.000 eura.

Kažu kako su svjesni teškog stanja u hrvatskom pravosuđu „i potrebe da se poboljšaju materijalna i druga prava svih službenika i namještenika u pravosuđu“, ali iz HOK-a poručuju i da je važno da do dogovora i ponovnog funkcioniranja pravosudnog sustava dođe čim prije jer svakim dodatnim danom nastaju nove štete za sve građane.