Osam ključnih pitanja o moratoriju na otplatu kredita: Svaka banka ima svoja pravila

Iako komunikacija banaka upućuje na to da su dogovoreni kriteriji slični, u mnogim detaljima oni se ipak razlikuju. Ima i razmišljanja da je Vlada trebala donijeti zakon kojim bi bankama jasno propisala jednake upute o tome što trebaju činiti, u trenutku kada se od banaka očekuje da u povećanoj mjeri financiraju državu i poduzeća, očito je da se nastoji održavati partnerski odnos, pa i banke rado posežu za riječi “povjerenje”, prenosi novac.jutarnji.hr.

Plaćanje kamata u vrijeme moratorija

Jedan od prigovora klijenata je “zašto banke naplaćuju kamate tijekom moratorija”. U nekoliko banaka s kojima smo razgovarali ističu kako se klijenti zbog toga ne bi trebali brinuti jer u slučaju nemogućnosti plaćanja postoji prostor za dogovor. U slučaju redovne kamate, njeno plaćanje većina banaka pomiče na kraj otplatnog razdoblja i plaćat će se u istom iznosu koliki bi bio i sada. “Ako klijent želi drugačije rješenje, s bankom će se o tome moći dogovoriti. Bit će više mogućnosti i nitko ne mora prihvatiti ponuđeno”, objašnjavaju vrlo pomirljivo u jednoj od većih banaka. No, ono što je sigurno, plaćanje kamata u razdoblju moratorija banke ne namjeravaju oprostiti. Ovisno od banke do banke te o dogovoru sa svakim klijentom pojedinačno, kamata će se plaćati tijekom dogovorenog otplatnog razdoblja ili će se on produljiti za tri ili šest mjeseci.

Hoće li moratorij početi već u travnju i dokad će trajati?

PBZ je objavio da će zahtjeve za odgodu kredita primati od 15. travnja, što upućuje na to da će u ovom mjesecu biti naplaćena i rata kredita. Ako je ugovoren trajni nalog, valja očekivati da će se to i dogoditi. Međutim, klijent s bankom može dogovoriti i drugačiji aranžman, neovisno o tome kada formalno počinje primanje zahtjeva. Ako iz nekog razloga ne želi da mu rata bude naplaćena u travnju, može zatražiti raskid ugovora o trajnom nalogu ili u zahtjevu za moratorij tražiti storno travanjske uplate. U Erste banci pak odlučili su da će za građane koji imaju ugovorenu opciju otplate s tekućeg računa, “iznimno u travnju”, umjesto 1. travnja naplatu provesti 9. travnja. “Tu iznimku banka će provesti kako bi klijentima koji su financijski pogođeni trenutačnom situacijom omogućila da u tom razdoblju podnesu zahtjev za odgodu plaćanja, ako za to imaju osnovu”, navode u toj banci.

Kako dogovoriti novi aranžman s bankom?

Bankarski službenici ovih su dana toliko zatrpani pozivima i elektroničkom poštom klijenata da, kako kažu u jednoj banci, pucaju po šavovima. Sve banke pozvale su klijente da zahtjeve podnose online, premda to mogu učiniti i dolaskom u poslovnicu, a odobravat će ih onima koji mogu dokazati da im je zbog ovih izvanrednih okolnosti smanjena plaća ili su pak dobili otkaz, a do kraja 2019. bili su uredni u otplati kredita. Iako su banke kazale da će u početku ići na povjerenje i primanja provjeravati kasnije, zahtjevu za moratorij potrebno je priložite dokaze – odluku o otkazu i dokaz o smanjenju plaće koje zaposleniku daje poslodavac. Od svih onih koji nisu pogođeni krizom u smislu da su ostali bez posla ili da im je smanjena plaća, banke očekuju da nastave plaćati kredite.

Dokad će trajati moratorij?

Gotovo sve banke navode da će se odgode plaćanja odobravati na tri mjeseca, uz mogućnost produljenja na šest mjeseci. Međutim, HNB je dao okvir od godinu dana, u smislu da banke neće morati izdvajati rezervacije za moratorij na kredite urednih klijenta, pa je u slučaju potrebe moguće produljenje moratorija u odnosu na sadašnjih tri ili šest mjeseci.

Što će biti s klijentima koji nemaju pravo na moratorij?

Ostaje otvoreno pitanje što će biti s oko 10 posto klijenata koji nisu bili redoviti u podmirivanju obveza prije izbijanja krize koronavirusa i nemaju pravo na moratorij. U slučaju da klijent nije vraćao kredit duže od tri mjeseca, već je svrstan u rizičniju kategoriju i banke za njih moraju izdvajati rezervacije. Jedino olakšanje ponuđeno tim klijentima je obustava aktivacije instrumenata osiguranja za naplatu nepodmirenih dospjelih dugovanja nastalih nakon 31. prosinca 2019. Do kraja lipnja ne bi trebalo biti prisilne naplate ni za dugove nastale u prva tri mjeseca ove godine. Međutim, i po tom pitanju postoje neke razlike. Neke banke navode kako neće slati opomene, dok druge očekuju od svojih klijenata da to od njih same zatraže. Stoga svaki klijent mora pojedinačno razgovarati sa svojom bankom o svim detaljima.

Što s prekoračenjem po tekućem računu?

Većina banaka je odlučila da, neovisno o smanjenju plaća, klijentima neće smanjivati odobrene limite za minus po tekućem računu. U PBZ-u su rekli da će korisnicima omogućiti zadržavanje postojeće visine prekoračenja po tekućem računu neovisno o promjeni primanja te da će o visini prekoračenja biti obaviješteni u redovnim mjesečnim izvodima. RBA također navodi da se prekoračenja po tekućim računima i limiti na karticama neće smanjivati u sljedećih šest mjeseci, a OTP je odgodio ažuriranje limita dopuštenog prekoračenja do 1. srpnja i u slučaju da su klijentima u proteklom razdoblju od šest mjeseci prosječna primanja smanjena. Iz Erste banke su poručili kako će privremeno ukinuti i obračun zateznih kamata na dugovanja koja imaju dospijeće od 31. ožujka do 30. lipnja 2020. godine.

Krediti za likvidnost i obrtna sredstva tvrtkama?

Od ponedjeljka će svi mikro, mali i srednji poduzetnici pogođeni krizom moći zatražiti moratorij ili kredit za likvidnost i obrtna sredstva putem Finina online portala Mjere, koji je ovih dana počeo s radom. To se odnosi na sve zahtjeve HBOR-u, Hamag-Bicrou i poslovnim bankama. Sve podatke zainteresirani poduzetnici unosit će u jedinstveni sustav, uključujući izjavu o podacima o smanjenju prihoda. Potom će ih Fina provjeravati i proslijediti odabranoj banci koja će preuzeti proces i kontaktirati prijavljenog poduzetnika. Brzinom i tehničkim rješenjima tog novog jedinstvenog online portala, čini se, svi su iznimno zadovoljni.

Po kojim će se uvjetima odobravati krediti tvrtkama?

Nakon što banka preuzme zahtjev od Fine, ona kreće u realizaciju po svojim kriterijima. U ovom trenutku ne može se ništa saznati o uvjetima kreditiranja “jer sve je individualno, klijenti su različiti i svaki zahtjev je zaseban”. Osim toga, kažu u bankama, uvjeti kreditiranja ovisit će o cijeni izvora financiranja te o garancijama HBOR-a.

Kada je riječ o državnim institucijama, uvjeti su poznati. Novi “korona-krediti” preko Hamag-Bicroa, primjerice, nude se do 750 tisuća kuna, uz kamatu od 0,25 posto, s počekom od 12 mjeseci i petogodišnjim maksimalnim rokom otplate. Vlada preko Hamaga uvodi i mikro zajam za obrtna sredstva za ruralni razvoj na iznos od tisuću do 25 tisuća eura, uz kamatu od 0,5 posto i na rok do tri godine uz mogućnost počeka. Kamatna stopa je od 0,1 do 0,25%.