Plenković otkrio točan datum uvođenja eura u Hrvatskoj: “To je cilj!”

Predsjednik Vlade Andrej Plenković izjavio je u srijedu kako je cilj da se sve pripremi za uvođenje eura s 1. siječnjem 2023. godine, zbog čega će se morati provesti i Nacionalni plan zamjene kune eurom, danas predstavljen na sjednici vijeća za uvođenje eura.

Plenković je predsjedao sedmom sjednicom Nacionalnog vijeća za uvođenje eura kao službene valute u Republici Hrvatskoj, na kojoj je raspravljen i prihvaćen Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom.

To je strateški dokument koji su zajednički pripremili HNB i Vlada, danas je upućen u javno savjetovanje, a cilj je da do kraja godine bude prihvaćen na razini Vlade.

Ako ispuni sve kriterije, Hrvatska bi već 1. siječnja 2023. godine mogla uvesti euro, a kako bi to sve moglo organizirati, potrebno je provesti Nacionalni plan zamjene, izjavio je nakon sjednice Plenković.

Nacionalni plan zamjene hrvatske kune eurom opisuje zakonodavne, administrativne i logističke aktivnosti potrebne za odvijanje procesa zamjene kune eurom, izvijestio je premijer.

On postavlja temeljne procese zamjene, poput pravila za preračunavanje cijena i drugih vrijednosti, kao i konvertiranja depozita i kredita.

Temeljno načelo Nacionalnog plana zamjene je zaštita potrošača, u smislu i zamjene kune u euro bez troška, isključivo po fiksnom tečaju konverzije, kao i uspostavljanje mehanizama za prevenciju neispravnog preračunavanja i neopravdanog povećanja cijena.

“Proces zamjene kune u euro je složen i tehnički zahtjevan proces stoga je važna učinkovita organizacija i koordinacija te komunikacija prema građanima”, rekao je Plenković.

Istaknuo je da će se u tom cilju Nacionalnim planom ustrojiti šest koordinacijskih odbora – za zamjenu gotovog novca, za zakonodavne prilagodbe, za prilagodbu opće države, za prilagodbu financijskog sektora, za prilagodbu gospodarstava i zaštitu potrošača, te za komunikaciju.

Stožernu ulogu u procesu zamjene će imati Nacionalno vijeće za uvođenje eura, a sam nadzor procesa na operativnoj razini i usklađivanje rada koordinacijskih odbora će voditi Upravljački odbor, u kojem će ključni ulogu imati Ured predsjednika Vlade te predstavnici Ministarstva financija i HNB-a.

Ispunjavanje mastriških kriterija i reformskih mjera iz Akcijskog plana

Plenković je podsjetio da su Europska središnja banka (ESB) i Europska komisija (EK) 10. srpnja objavili da je Hrvatska ušla u Europski tečajni mehanizam (ERM II), a istodobno je Hrvatska narodna banka uspostavila blisku suradnju s ESB-om.

Ulazak u ERM II je ključan korak u procesu uvođenja eura u Hrvatskoj, čime je, istaknuo je premijer, postignut jedan od glavnih političkih ciljeva Vlade.

Nakon ulaska u ERM II moguće je uvesti euro već 1. siječnja 2023. godine, rekao je Plenković te podsjetio da je, kako bi se ispunio taj cilj, nužno ispunjavati mastriške kriterije nominalne konvergencije, kao i provesti reformske mjere predviđene Akcijskim planom.

Riječ je o osam mjera u četiri područja na koje se Hrvatska obvezala prilikom ulaska u ERM II, a područja se odnose na sprječavanje pranja novca, jačanje poslovnog okruženja, jačanje upravljanja u javnom sektoru, kao i jačanja cijelog pravosudnog sustava.

“To su četiri temeljna područja za koja nakon ulaska u ERM II Vlada preuzima kao obvezu da kroz slijedeće dvije godine napravi ključne iskorake, uz naravno ispunjenje mastriških kriterija”, rekao je Plenković.

Mastriški kriteriji se, pak, odnose na stabilnost tečaja, stabilnost cijena, stabilnost kamatnih stopa, uz dva važna indikatora koja se tiču javnih financija – deficit proračuna i javni dug.

Prema našem uvjerenju, najbitnije je da se zadržimo na deficitu do tri posto BDP-a, rekao je Plenković, a to su apostrofirali i potpredsjednik Vlade i ministar financija Zdravko Marić i guverner HNB-a Boris Vujčić.

Vujčić je ocijenio je da je rizik u idućoj godini za ispunjavanje kriterija manji no ranije ove godine, prvenstveno zbog očekivanja da će se situacija oko pandemije koronavirusa normalizirati.

Marić je izjavio da se, prema trenutnim projekcijama, u ovoj godini očekuje deficit proračuna od osam posto BDP-a, a javni dug od oko 87 posto BDP-a. To je jednokratni efekt pandemije, rekao je Marić, ali i istaknuo da svi relevantni akteri očekuju početak gospodarskog oporavka iduće godine.

Prijedlog proračuna za iduću godinu “cilja” deficit na razini 2,9 posto BDP-a, a Marić je kazao da to samo po sebi predstavlja izazov. No, uz negativne rizike po izvršenje proračuna postoje i pozitivni rizici, s obzirom da su u proračunske projekcije tek manjim dijelom predviđena europska sredstva koja ćemo imati na raspolaganju – iz europskog fonda solidarnosti te iz fonda EU-a slijedeće generacije, rekao je Marić. Hina