Podjela u Ustavnom sudu

Ili je Plenković pogrešno procijenio da neće izazvati reakcije ili ga, pak, više to uopće nije briga

Premijer Andrej Plenković našao se u za njega sasvim novoj situaciji. Dosad se prilično uspješno predstavljao kao zaštitnik ustavnosti i zakonitosti, primarno u odnosu na predsjednika Zorana Milanovića kojeg je proglasio kršiteljem Ustava, pri čemu je uživao i naklonost sudaca. Dok se neki od njih nisu ustručavali ni javno oponirati Milanoviću, predsjednik Vlade bio je toga pošteđen. Ne, Plenkovićeva odluka da neće dopustiti izbor predsjednika Vrhovnog suda ako oporba u Hrvatskom saboru ne omogući HDZ-u da popuni dva od tri upražnjena mjesta u Ustavnom sudu, odjednom ga je izložila i kritika sudaca.

 

Moguće opcije

Udruga hrvatskih sudaca upozorila ga je da je neprimjereno politički spajati postupak izbora u slučaju dvije u potpunosti odvojene institucije. Ili je Plenković pogrešno procijenio da svojim zaista nesvakidašnje otvorenim prijedlogom Milanoviću i SDP-u neće izazvati ovakve reakcije ili ga, pak, nakon deset godina obnašanja premijerske dužnosti više to uopće nije briga.

Što god bilo posrijedi, Plenković sa svojom većinom u parlamentu može blokirati izbore predsjednika Vrhovnog suda i ustavnih sudaca. Kada je riječ o prvom postupku, Saborski odbor za pravosuđe saslušao je troje kandidata za predsjednika Vrhovnog suda i čeka se da to tijelo izglasa predsjednika Milanovića neophodno mišljenje o Mirti Matić, Aleksandri Maganić i Šimi Saviću. S obzirom na to da je SDP odbio Plenkovićev model vezanog imenovanja, možda se to mišljenje neće dočekati. HDZ, bez kojeg Odbora za pravosuđe ne može ništa odlučiti, može u svjetlu novonastalih okolnosti jednostavno zaustaviti čitav proces. Druga je opcija da odbor koji vodi Nikola Grmoja iz Mosta, usvoji mišljenje o spomenutim, a potom bi Milanović, u skladu s vlastitom najavom, mogao u Sabor poslati prijedlog da predsjednica Vrhovnog suda bude sutkinja Visokog trgovačkog suda Mirta Matić. Kako bi za njezin izbor bilo potrebno najmanje 76 glasova, kojih SDP sa saveznicima nema, jasno je da bi njezina kandidatura propala u Saboru, kao i prošlogodišnja Sandre Artuković Kunšt. Ali, ako bi se sve odvijalo na ovaj način, Državno sudbeno vijeće imalo bi zakonsko uporište za poništenje javnog poziva i raspisivanje i četvrtog reda. Naravno, malo je vjerojatno da bi netko u njemu sudjelovao budući da Plenković izbor predsjednika Vrhovnog suda uvjetuje popuštanjem ljevice u kontekstu Ustavnog suda.

Ukoliko Odbor za pravosuđe ne bi dao mišljenje o troje kandidata ili ako predsjednik Sabora Gordan Jandroković ne bi stavljao na glasovanje Milanovićev prijedlog za Mirtu Matić, upitno bi li DSV mogao išta učiniti. Dakle, možda je ovo posljednji javni poziv za predsjednika Vrhovnog suda za dulje vrijeme. Eventualno ako bi Mirta Matić ili svoje troje odustalo od kandidature, DSV bi bio u poziciji da protumači da temeljem toga može poništiti javni poziv i raspisati novi.

 

Bauk: Prioritet Ustavni, a ne Vrhovni sud Sudac Vrhovnog suda Damir Kos , koji je svojedobno oštro kritizirao predsjednika Milanovića, sada na Facebooku spominje Udruge hrvatskih sudaca da je bila isuviše blaga prema Plenkoviću, zato što premijerova izjava »stvara pogrešan dojam moći političara nad sudbenom vlašću«. Ujedno je Kos zamjerio SDP-ovom saborskom zastupniku Arsenu Bauku raniju tvrdnju da je »važniji jedan sudac Ustavnog suda nego što šefova Vrhovnog suda«. Bauk mu je jučer odgovorio komentarom ispod teksta što ga je Kos objavio. – Moja izjava koju djelomično citira nije uvreda sudbenoj vlasti, već jasna usporedba o utjecaju na politički život jedne i druge institucije. Zato je sasvim logično da u prioritetima djelovanja političkih stranaka jedna od te dvije stvari bude važnija. Ne govorim o općoj važnosti institucija kao takvih. Kontekst u kojem je moja izjava izrečena također je važan, a to je bio slikovit odgovor na opetovane aluzije da ćemo s HDZ-om vezati izbor ustavnih sudaca s predsjednikom Vrhovnog suda, što je nešto što smatrate da je loše. Ipak, činjenica da se moje izjave pamte i komentiraju i mjesec dana nakon što su izrečene doživljavam kao izraziti kompliment, čak i kada su netočno interpretirane, napisao je Bauk.

Dugotrajna blokada

 

Što se tiče Ustavnog suda, Odbor za Ustav saslušao je sredinom studenog 13 prijavljenih. Mandat sucima Miroslavu Šeparoviću, Mati Arloviću i Goranu Selancu završava u travnju, ali se neće dogoditi ništa osobito dramatično ako do tada Sabor ne izabere njihove zamjene. Javni poziv neće se morati ponoviti, tih 13 ljudi koji se natječu za tri mjesta u Ustavnom sudu bit će u optjecaju sve dok barem netko od njih ne bude izabran. Oni bi, znači, i 2030., ako do tada potraje blokada, bili u statusu kandidata za Ustavni sud. Izbjeglo bi se to u slučaju da se Plenković predomisli i predloži oporbi izbor ustavnih sudaca prema modelu »jedan vaš, jedan naš«, a SDP to prihvati. Za premijera bi svakako bilo bolje da u Ustavnom sudu ima omjer 6:6 nego 5:5 jer bi se onda lakše dolazilo do sedmog glasa, nužnog za donošenje odluke. Primjerice, Maša Marochini Zrinski, koja je krajem 2024. u Ustavni sud ušla u kvote ljevice, već se pokazalo da nije nekooperativna. Međutim, za oporbu je 5:5 u Ustavnom sudu povoljnija varijanta nego 6:6 i zato nisu veliki izgledi za postizanje dogovora »jedan vaš, jedan naš«.