Srpska demokratska stranka (SDS): politička platforma opasnih namjera i uvod u agresiju na Hrvatsku

Srpska demokratska stranka (SDS) bila je nacionalistička i separatistička politička stranka hrvatskih Srba koja je djelovala na teritoriju Republike Hrvatske početkom 1990-ih, a čije se političko djelovanje ne može promatrati izvan konteksta otvorene pobune i kasnije oružane agresije na Hrvatsku.

Stranku je osnovao psihijatar Jovan Rašković 17. veljače 1990. godine u tadašnjoj SR Hrvatskoj, neposredno nakon ustavnih promjena koje su omogućile višestranački sustav i uoči prvih demokratskih izbora. SDS je sa sjedištem u Kninu upisan u registar društvenih organizacija 06. ožujka 1990., čime je formalno započelo njegovo političko djelovanje.

Iako se u javnosti pokušavala prikazati kao stranka zaštite manjinskih prava, SDS je od samog početka nosio politički program koji je izravno dovodio u pitanje teritorijalni integritet Hrvatske. Ključna programska točka bila je nova upravna i regionalna podjela Hrvatske po etničkom kriteriju, uz otvoreno zazivanje osnivanja autonomnih jedinica na područjima s “posebnim etničkim sastavom”.

Knin – plansko središte pobune

Odabir Knina kao sjedišta stranke bio je politički i strateški promišljen. Upravo je Knin postao simbol i operativno središte pobune protiv hrvatskih vlasti. Neposredno nakon osnutka SDS-a, njegovi se ogranci ubrzano osnivaju u sjevernoj Dalmaciji, Lici, Banovini i zapadnoj Slavoniji – područjima koja će uskoro postati poprišta oružanih sukoba.

Stranka je do prvih višestranačkih izbora, prema Raškovićevim izjavama, imala oko 20.000 članova. Iako je na izborima ostvarila skroman parlamentarni rezultat, stvarna snaga SDS-a nije bila u zastupničkim mandatima, već u terenskoj organizaciji i političkoj radikalizaciji dijela srpskog stanovništva.

Od političkog pritiska do otvorene pobune

Nakon pobjede HDZ-a i Franjo Tuđman, pokušaji političkog dijaloga između hrvatskih vlasti i SDS-a brzo su propali. SDS je odbacio ideju hrvatske samostalnosti te inzistirao na statusu Srba kao posebnog političkog naroda, a ne nacionalne manjine. Takav stav bio je nespojiv s demokratskim i ustavnim razvojem Hrvatske.

Napetosti na terenu kulminirale su 1990. tzv. Balvan revolucijom, koja je jasno pokazala da SDS više ne djeluje kao politička stranka, već kao instrument destabilizacije i pobune. Nakon prvog oružanog sukoba na Plitvičkim jezerima na Uskrs 1991., unutar SDS-a prevladava ekstremna frakcija na čelu s Milan Babić.

Ta frakcija otvoreno se zalagala za prekid svih veza s Republikom Hrvatskom i stvaranje paradržavne tvorevine tzv. Republike Srpske Krajine, s ciljem ostanka u Jugoslaviji ili ujedinjenja sa Srbijom. Umjereniji članovi, poput Milana Đukića iz Donjeg Lapca, marginalizirani su ili protjerani.

SDS kao politička prethodnica agresije

SDS se u tom trenutku definitivno profilira kao stranka opasnih namjera, spremna ne samo na političku, nego i na oružanu konfrontaciju s hrvatskom državom. Njezino djelovanje bilo je u izravnoj sprezi s pobunjeničkim strukturama, JNA i političkim vodstvom u Beogradu. Osnivanje “sestrinske” Srpske demokratske stranke u Bosni i Hercegovini dodatno potvrđuje regionalni i koordinirani karakter tog projekta.

Nakon sloma tzv. Republike Srpske Krajine i završetka Domovinskog rata, s njom je prestala postojati i SDS. Ministarstvo uprave Republike Hrvatske 1995. godine utvrdilo je prestanak njezina djelovanja s danom 18. veljače 1992., čime je stranka formalno izbrisana iz registra političkih stranaka.

Povijesna činjenica, a ne politička interpretacija

Danas, na temelju dostupne dokumentacije, sudskih postupaka i povijesnih izvora, jasno je da SDS nije bio tek “još jedna stranka u tranzicijskom razdoblju”, već ključni politički instrument pripreme i provedbe agresije na Republiku Hrvatsku. Njegov program, djelovanje i kadrovska struktura potvrđuju da je riječ o organiziranom projektu razbijanja hrvatskog ustavno-pravnog poretka.

Svako pokušajno ublažavanje ili relativiziranje uloge SDS-a predstavlja revizionizam na štetu povijesne istine i žrtava Domovinskog rata.

(Izvor: wikipedia)