ŠTO SE DOGAĐA U BRODOSPLITU Država ulupala puste milijune, vlasnik najavio procvat, a radnici ne dobivaju svoje plaće: "A di su novci?"

Radnici Brodosplita, prema riječima vlasnika, rade u jednom od najboljih brodogradilišta na svijetu. Možda bi to i bilo točno da im svima nad glavama ne visi zahtjev za predstečaj. Tomislav Debeljak kaže - sve je to zbog rata u Ukrajini i kredita koji ima u banci koja je, kako tvrdi, pod sankcijama. Drži li ta priča vodu? Država je, naime, u to brodogradilište ulupala više od milijarde. I ranije je bilo problema s plaćama, a bunili su se i kooperanti. Ekipa Provjerenog otišla je u Split doznati je li Tomislav Debeljak doista uspješan brodograditelj ili je njegovo poslovno carstvo - carstvo samo na papiru.

Od svih zaposlenih, nitko osim sindikalaca nije htio stati pred kamere. Prvi put da u Provjerenom nijedan radnik nije htio reći da radi bez plaće. Pave Matošić iz sindikata Brodosplita ističe da ljudi izbjegavaju bilo kakav kontakt s medijima. Po njemu, cijela problematika stane u dvije rečenice. "Dajte ljudima plaću. To je ono što je bitno", ističe Matošić.

Na samom početku, kada je škver otišao u privatne ruke, po ugovoru o restrukturiranju trebalo je biti uloženo četiri milijarde kuna. I svi tvrde da jesu.

Joško Franić iz Sindikata metalaca Hrvatske kaže da je tako šest-sedam godina. "Pet-šest godina nije tolika buka. Prije - kad je to bio državni škver, imali smo po dva-tri navoza popunjena. Doduše, to su bili drugi tipovi brodova - tankeri i kontejneri", rekao je Franić.

Kasnije se dobilo državnih jamstava, HBOR-ovih kredita u iznosu od 1039 milijardi kuna, od toga je vraćeno, kažu iz HBOR-a, "cca 659 milijuna kuna". A podnio se prijedlog za predstečajnu nagodbu i sada moli državu još novca.

Tomislav Debeljak, predsjednik Uprave Brodosplita, 1. travnja rekao je da ne želi ni razmišljati hoće li morati staviti ključ u bravu ako HBOR ne pomogne. I to ne samo za Brodosplit i povezane tvrtke već i za Debeljakovu izvornu DIV grupaciju. Po predanim podacima iz poslovnih knjiga, ima više od milijardu kuna duga!

"Dužan je"

Stvar je otišla toliko daleko da preko Fine vrši prisilnu naplatu svoje plaće u iznosu od 3326,6 kuna.

Sada tvrdi - kriv je rat u Ukrajini, no je li ukrajinska kriza zaista krivac za situaciju? Da je dužan, potvrđuje i bivši kooperant. I to nije prvi put da se kooperanti bune. "Dužan je 50 posto ugovorene cijene", tvrdi Tomaž Kovačić iz Slovenije.

Tomaževa tvrtka radila je na izgradnji Polarnog kruzera brod 487. Gradio se daleko prije ukrajinske krize i bilo je puno problema na njemu, kasnilo se i uvjetovalo. Brod je to u kojem je Brodosplit Holding bio graditelj, a kupac Debeljakova offshore tvrtka s Maršalovih otoka. Gradio je sam sebi.

No, da država financira preko svoje institucije brod koji gradi sam sebi i država preuzima rizik poslovanja, zvuči pomalo bizarno, pa smo upitali HBOR je li to njihova uobičajena praksa.

"Riječ je o programu kod kojeg izvoznik podnosi zahtjev za kreditom, ali se ugovor o kreditu potpisuje s inozemnim kupcem ili bankom inozemnog kupca", kažu iz HBOR-a.

Dakle, inozeman kupac očito može biti i i offshore tvrtka, odnosno Debeljak sam sebi. Brodosplit ima nekoliko offshore kompanija. A posluje i s drugima, jedna je čak i u Američkoj Samoi, vidljivo je to iz predstečajne dokumentacije. Baš toj offshore kompaniji izdao je bankarsku garanciju iako je ta zemlja na crnoj listi Europske unije.

"Gospodinu Debeljaku je uvijek netko drugi kriv. Svojevremeno sam mu ja osobno bio kriv što njegovo najbolje brodogradilište na svijetu ne može platiti porez, komunalnu naknadu ili neke druge troškove - struju, vodu, pa je nakon toga korona bila kriva za sve, sad je rat u Ukrajini", ističe Ivan Vilibor Sinčić.

Tvrdi kako ga je zablokirala ruska banka VTB za 60 milijuna eura i da je to razlog predstečaja. Sinčić napominje da WTB banka nije u Rusiji nego u Frankfurtu, dakle u Njemačkoj, nije pod sankcijama.

Sinčić tvrdi da će za jedan od kredita u toj banci država morati isplatiti 32 milijuna eura.

"Za jedan brod koji će sada aktivirati i naplatiti od države, koja je jamčila za to, dakle tu imamo direktnu štetu od 240 milijuna kuna", upozorava Sinčić. Upitali smo Ministarstvo financija je li pokrenuta naplata ovrhe, ali nisu nam odgovorili. Sve to, govori Sinčić, ide u prilog lošem upravljanju brodogradilištem. Dug za porez, komunalne naknade, dobavljače i kooperante, plaće radnicima.

Svima je beskrajno žao što je restrukturiranje u Hrvatskoj najčešće ružna priča. Bio je to uvjet za ulazak u Europsku uniju, bitno poglavlje koje se treba zatvoriti. Posrnula brodogradilišta trebala su se dovesti u red. Stvoren je program restrukturiranja, napisan plan koji se trebao provoditi i nadzor države. Restrukturiranje je trajalo pet godina.

 

Debeljak: "Nisam u zemlji"

Trebala se izgraditi vlastita flota, Debeljak je trebao uložiti dvije i pol milijarde, a država milijardu i pol kuna. Iz godine u godinu su pisali Ministarstvu gospodarstva i Centru za restrukturiranje izvješća u kojima stoji kako DIV grupa ne ispunjava sve odredbe ugovora. DIV je u svom planu restrukturiranja naveo kako će napraviti 30 brodova u pet godina.

Iako je u izvještajima pisala opasnost od neodrživog poslovanja, država je svoje uredno uplaćivala iz godine u godinu sve do ispunjenja milijarde i pol kuna i zaključila je da je sve iz ugovora ispunjeno. Isto je zaključila i Europska komisija.

Izvještaji hrvatskih nadzora su javno dostupni, oni za Europsku komisiju nikada nisu bili. "Oni su mi čitali što oni znaju, ja sam se smijao jer znam kakvo je pravo stanje. I tada smo zaključili da se radilo o dvostrukom sustavu izvještavanja", ističe Sinčić.

Upitali smo nadležno Ministarstvo gospodarstva kako je to moguće. "Izvješća su pripremana od strane ovog Ministarstva i Hrvatske brodogradnje Jadranbrod d.d. Europska komisija nikada nije dala primjedbu ni na jedno dostavljeno izvješće", odgovorili su za Provjereno iz Ministarstva gospodarstva.

Redovite uplate iz državnog proračuna više nije bilo nakon što je završilo restrukturiranje. Ali je bilo jamstava, garancija kredita HBOR-a. Potonjim za koronakrizu isplaćeno je 250 milijuna kuna.

"A di su novci?", pita se Ante, koji je 18 godina radio u Brodosplitu.

"Zadnja dva mjeseca ne mogu se obraniti od telefonskih poziva radnika koje zanima što će biti, kad će plaća, gladna djeca. Kad vas zovu od ujutro u 6 do navečer u 9, onda znate u kakvoj ste situaciji", dodaje Joško Franić.

No mogu li biti krivi korona i rat u Ukrajini za dugove koji su puno stariji od toga? Zašto su obje grupacije istog vlasnika u dugovima? Treba li država sponzorirati takvo poslovanje?

Žmiriti na dugove i dati još? Ionako će opet ona biti ta koja će isplatiti plaće radnicima preko Agencije za zaštitu radničkih potraživanja. O svemu ovome upitali smo Tomislava Debeljaka, no nije mogao pred kameru jer, kaže - nije u zemlji.