U Saboru raspravljen Prijedlog zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata

U Hrvatskom saboru raspravljen je u srijedu Prijedlog zakona o civilnim stradalnicima iz Domovinskog rata prema kojem će prava moći ostvariti hrvatski, ali i strani državljani uz uvjet da su u trenutku stradanja imali prebivalište u Hrvatskoj.

U raspravi su oporbeni zastupnici upozoravali da će se predloženim zakonskim prijedlogom omogućiti da u ostvarenju prava potencijalno sudjeluju i oni koji su aktivno sudjelovali u oružanoj pobuni protiv samostalne hrvatske države. Ministar branitelja Tomo Medved to je otklonio istaknuvši kako oni koji su abolirani zbog sudjelovanja u vojnim i paravojnim postrojbama u oružanoj pobuni protiv hrvatske države, prava iz predloženog zakona neće moći ostvariti. Cij zakona je ispravljanje nepravde prema civilnim žrtvama Domovinskog rata, poručio je.

Miro Bulj (Most) upozorio je kako u prijedlogu nije definirano pitanje velikosrpskog agresora, podsjetivši kako su njime obuhvaćeni i strani državljani. Upozorio je i na problem onih koji su prokazivali i izdavali hrvatske branitelje poručivši da je potreban registar agresora koji su razarali Hrvatsku.

Željko Sačić (Hrvatski suverenisti) poručio je kako se ne smije dozvoliti da abolirani četnici sudjeluju u manipulacijama HDZ-a i SDSS-a i da evidencija stradalnika Domovinskog rata mora biti element kontrole ostvarivanja prava iz zakonskog prijedloga. Upozorio je kako će za ostvarenje prava iz predloženog zakonskog prijedloga mjesečno stajati 160 milijuna kuna, a logoraši srbijanskih koncentracijskih logora su zaboravljeni.

Stipo Mlinarić (Domovinski pokret) ustvrdio je da SDSS-ova zastupnica Dragana Jeckov laže kada ga optužuje za ubojstvo dvoje civila u Vukovaru. Prozvao ju je da nije spomenula žrtve koncentracijskih logora u Stajićevu, Sremskoj Mitrovici i Nišu u kojima su bili hrvatski branitelji optuženi za ratne zločine samo zato jer su branili svoje gradove i hrvatsku državu. Branili smo i civile bez obzira na nacionalnu pripadnost,a neki od njih su nakon pada Vukovara prokazivali hrvatske branitelje i ranjenike iz vukovarske bolnice koji su zbog toga završili na Ovčari, rekao je Mlinarić. Predloženi zakon nije predložen radi logoraša u srbijanski logorima,nego da bismo plaćali abolirane četnike koji su se borili protiv Hrvatske, ustvrdio je.

Marijan Pavliček (Hrvatski suverenisti) ustvrdio je kako je zakonski prijedlog rezultat klasične političke trgovine HDZ-a i SDSS-a upozorivši kako postoji realna opasnost da prava konzumiraju i oni koji su se borili protiv hrvatske države. Pokazao je je fotografije žena objavljene na beogradskoj televiziji 1991., koje su prokazivale hrvatske branitelje nakon pada Vukovara navodeći nihova imena i prezimena upitavši trebaju li i one ostvarivati prava kao civili prema predloženom zakonu.

Hrvoje Zekanović (Hrvatski suverenisti) ustvrdio je kako je SDSS predloženim zakonskim prijedlogom “ponizio HDZ da nije mogao niže”. Ne zanima me što je bilo s onima koji su pljeskali tenkovima koji su razarali Hrvatsku. Ne bih im dao ni lipe iz hrvatskog proračuna,a procjenuje se da će takvih biti oko 8500, ustvrdio je Zekanović.

Procijenjeni broj novih korisnika statusnih prava temeljem novog zakona je oko 2.500. Zakonskim prijedlogom se predlaže ublažavanje uvjeta za stjecanje obiteljske invalidnine, definira se pojam civilnog stradalnika iz Domovinskog rata te omogućuje korištenje obiteljske invalidnine članovima obitelji koji to dosad nisu mogli.

Predlažu se veći iznosi osobne invalidnine, ortopedskog dodatka, dodatka za njegu i pomoć druge osobe i obiteljske invalidnine zbog povećanja osnovice za određivanje navedenih prava sa 100 na 115 posto proračunske osnovice. Poboljšan je socioekonomski položaj korisnika uvođenjem novih prava – novčana naknada, jednokratna novčana pomoć, posebni dodatak i drugo.

Namjera je pojam civilnog stradalnika iz Domovinskog rata definirati tako da prava mogu ostvariti i stradalnici koji to nisu mogli po važećem Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata. U praksi se pokazalo da postoje određene kategorije stradalnika za koje sve činjenice idu u prilog da se radi o civilnim stradalnicima rata, ali ne zadovoljavaju formalne uvjete da bi i ostvarile taj status po važećem Zakonu. Također, omogućiti članovima obitelji nestalih civila u Domovinskom ratu, koji još nisu rješenjem općinskog suda proglašeni umrlim, ostvarivanje prava po ovom Zakonu. Prije proglašenja nestalog civila umrlim, članovi njegove obitelji ne mogu ostvariti nikakva prava po važećem Zakonu o zaštiti vojnih i civilnih invalida rata, stoji, među ostalim, u obrazloženju zakonskog prijedloga. (Hina)