VELIKA PROMJENA Umirovljenicima stiže povećanje mirovine: Novi zakon donosi dodatak, ali ne za sve jednako

Vrijednost godišnjeg dodatka za jednu godinu staža bit će unaprijed određena, a konačni iznos za svakog umirovljenika izračunat množenjem s ukupnim brojem godina staža.

Hrvatski umirovljenici mogli bi do kraja godine dobiti novu vrstu naknade – godišnji dodatak uz redovnu isplatu mirovina. Riječ je o prijedlogu Zakona o mirovinskom osiguranju (ZOMO), koji je trenutačno u fazi javnog savjetovanja i predviđa uvođenje tzv. „13. mirovine“, iako ona neće biti u punom iznosu kao mjesečna mirovina, piše Poslovni.hr. 

Za razliku od dosadašnjih jednokratnih isplata koje su često bile ograničene na umirovljenike s najnižim primanjima, novi model dodatka obuhvatio bi sve korisnike, neovisno o visini mirovine. Iznos dodatka ovisit će o godinama mirovinskog staža – što više staža, to veći iznos. Kod osoba kojima se mirovina ne temelji na stažu, dodatak se može ostvariti ako imaju najmanje 15 godina mirovinskog staža.

Vrijednost godišnjeg dodatka za jednu godinu staža bit će unaprijed određena, a konačni iznos za svakog umirovljenika izračunat množenjem s ukupnim brojem godina staža. Novo usklađivanje mirovina predviđeno je za 1. srpnja, no umirovljenici će povećanje osjetiti tek u rujnu, kada će uz kolovošku mirovinu biti isplaćen i zaostatak za srpanj. Očekuje se da će zbog rasta plaća ovo usklađivanje biti izdašnije nego ono s početka godine.

Trenutno prosječna mirovina za oko 1,2 milijuna korisnika iznosi 569 eura, dok prosječna „domaća“ mirovina, bez isplata prema međunarodnim ugovorima, iznosi 642,10 eura. Upravo tu višu brojku koristi Hrvatski zavod za mirovinsko osiguranje (HZMO) pri izračunu odnosa mirovine i plaće, koji sada iznosi 45,3 posto, što je tek blago povećanje u odnosu na ožujak kada je taj udio bio 44,9 posto.

Razlog za skroman pomak leži u činjenici da su prosječne plaće u istom razdoblju porasle za 24 eura – više nego što su mirovine narasle kroz usklađivanje. Time se potvrđuje trend stagnacije omjera mirovina u odnosu na plaće, što i dalje ostaje jedno od gorućih pitanja za socijalnu sigurnost starijih građana.