Odrastanje uz digitalne tehnologije

U vrijeme pandemije digitalne platforme postale su nam glavno sredstvo za komunikaciju. Poslovni sastanci, edukacije, nastava i predavanja, sve se uglavnom održava online. No, stručnjaci upozoravaju: korištenje digitalnih medija i tehnologija trebalo bi ograničiti. Jer iako nam život čine lagodnijim, imaju i negativnu stranu.

Iz dana u dan stvarnost koju živimo postaje sve više virtualna. Digitalne tehnologije i pametni telefoni prate nas od rođenja, a s godinama postaju i "najbolji prijatelji". 

- Nekoliko fenomena je tu uočeno - ljudi su češće anksiozni i depresivni, a tu je i problem ovisnosti. Svi imamo i manjak pažnje, misli lako odlutaju, a sve je to posljedica skrolanja po internetu, rekao je Igor Salopek iz Integrativnog centra mentalnog zdravlja Karlovac. 

Mobiteli su sveprisutni, kad ih imamo, imamo svijet na dlanu. No, čine li nas i pametnijima? 

- Pametni telefoni ne čine nas pametnijima, ali nam olakšavaju život jer sve informacije koje imamo nalaze se, nažalost, u njima, rekla je Sandra Blažević Zelić iz Klinike za psihijatriju KBC-a Rijeka. 

A, tipkanje po mobitelu ne štedi ni zdravlje jer dok mnogi strahuju od zračenja - prava opasnost, upozoravaju stručnjaci, krije se u utjecaju na mozak. 

- Kod djece koja intenzivno koriste pametne telefone ne samo da postoje funkcionalne, kongenitivne promjene na mozgu, već su uočene određene neuroanatomske promjene, poput omjera sive i bijele tvari, za razliku kod djece koja ih ne koriste intenzivno, rekao je Salopek. 

Mentalni napori i psihičke sposobnosti slabe - ovisnost o tehnologiji

raste. Posebno su ugroženi djeca i mladi koji sve više pokazuju znakove pogoršanja kratkoročnog pamćenja. 

- Demencija u svojoj osnovnoj definiciji znači gubitak kognitivnih funkcija. A zašto to povezujemo to s mladima - zato što upotrebom digitalnih medija kognitivne funkcije koje bi inače bile u 100% funkcioniranju ostaju u drugom planu. Ne pamtimo, mladi nisu zainteresirani za čitanje, sve se je svelo na kratkoću i brzinu, a to je ono što nam omogućavaju digitalni mediji, rekla je Aristea Pavešić Radonja iz Klinike za psihijatriju KBC-a Rijeka. 

- Za normalan rast i razvoj mozga kod djece bitna je igra. Sve ono vrijeme provedeno na internetu je izgubljeno vrijeme za njegov rast i razvoj, rekao je Salopek. 

Korisnici mobitela kliknu ili samo prstom prijeđu po telefonu više od 2600 puta na dan. 

- Vježbanje mozga najbolje je kroz čitanje tiskanih medija i knjiga, slušanje glazbe, učenje jezika... Kako ograničiti digitalne medije koji su nam svakodnevno dostupni? To je stvar samokontrole, rekla je Blažević Zelić. 

Stručnjaci stoga savjetuju da, unatoč pandemiji, manje vremena provodimo uz online sadržaje koji mogu ostaviti trajne posljedice na naše zdravlje.