Stigli novi podaci: Inflacija ubrzala, imamo drugi najgori udar poskupljenja u eurozoni!

Hrvatsku, dakle, definitivno trese obnovljena inflacijska drama

- Cijene dobara i usluga za osobnu potrošnju, mjerene indeksom potrošačkih cijena, prema prvoj procjeni, u kolovozu 2023. u odnosu na kolovoz 2022. (na godišnjoj razini) u prosjeku su više za 7,8 posto, dok su u odnosu na srpanj 2023. (na mjesečnoj razini), prema prvoj procjeni, u prosjeku više za 0,6 posto - glasi prva rečenica današnjeg izvanrednog priopćenja Državnog zavoda za statistiku. Podaci DZS-a potvrda su da su zabrinjavajućih predviđanja kako je rast cijena u Hrvatskoj čak nastavio ubrzavati.

Naime, u srpnju je rast cijena iznosio vrlo visokih 7,3 posto, pa su krenuli komentari vlasti da se, ako ništa drugo, vidi da je inflacija počela usporavati. Ta argumentacija zanemaruje činjenicu da se srpanjski rast cijena nadogradio na lanjsku srpanjsku stopu inflacija od enormnih 12,3 posto, kao što se najnovija informacija o iznova ubrzanoj 7,8-postotnoj inflaciji iz kolovoza treba interpretirati kao nadogradnja na rast cijena u srpnju 2022. od čak 12,8 posto.

Hrvatsku, dakle, definitivno trese obnovljena inflacijska drama, koju se moglo iščitati još iz srpanjskih i kolovoških podataka o drastičnom rastu iznosa fiskalnih računa. Ministar financija Marko Primorac otkrio je u zadnjem intervjuu Jutarnjem listu kako su fiskalizirani računi u srpnju i prvom dijelu kolovoza rasli po impresivnoj stopi od 20-ak posto, što ukazuje na bujanje hrvatske turističke ekonomije. Međutim, sada se otvara pitanje treba li hrvatska poduzeti nacionalne mjere kojima će obuzdati rast cijena, ali ne administrativnim dekretima koji mogu ugroziti temeljene funkcije tržišta, nego odmjerenim mjerama ekonomskih politika.

Posebno brine što u Hrvatskoj i dalje dramatično rastu cijene hrane i pića, što znači da su je standard siromašnijih kućanstava pod najtežim udarom: „Promatrano prema glavnim komponentama indeksa (posebnim agregatima), procijenjena godišnja stopa promjene za Hranu, piće i duhan iznosi 10,1 posto, za Usluge 7,8 posto, za Industrijske neprehrambene proizvode bez energije 7,4 post te za Energiju 4,3 posto“, piše u priopćenju DZS-a.

Prema podacima Eurostata, koji koristi tzv. HICP metodu inflacija je u Hrvatskoj druga najviša u eurozoni (iza slovačke inflacije) te iznosi čak 8,5 posto. Razlika u odnosu na podataka DZS-a je u tome što HICP meto mjeri i utjecaj nerezidenata (turista). Drugim riječima, uz Slovačku Hrvatska zasigurno trenutačno ima najveći problem s rastom cijena u eurozoni. Socijalne posljedice mogu biti teške i dugoročne. Zaseban je problem što ESB neće previše zanimati inflacija u maloj Hrvatskoj, nego će motriti trendove u drugim državama kad će donositi odluku treba li i dalje zaoštravati monetarnu politiku.

Posebno je stoga zabrinjavajuće to što danas pristigli podaci Eurostata o prvim procjenama kretanja inflacije za kolovoz u eurozoni govore da se na razini država koje koriste euro godišnja inflacija stabilizirala u kolovozu na 5,3 posto. „Gledajući glavne komponente inflacije u europodručju, očekuje se da će hrana, alkohol i duhan imati najviše godišnja stopa u kolovozu (9,8 posto, u usporedbi s 10,8 posto u srpnju), a slijede usluge (5,5 posto, u usporedbi s 5,6 posto u srpnja), neenergetske industrijske robe (4,8 posto, u usporedbi s 5,0 posto u srpnju) i energije (-3,3 posto, u usporedbi s -6,1 posto u srpnju)“, poručuju iz Eurostata.

Poslovna zajednica i mediji starog kontinenta s velikim nestrpljenjem iščekivali su prve službene procjene kretanja cijena u kolovozu na razini eurozone, kao i njezinih članica, jer će o tim podacima ovisiti sljedeća odluka Europske središnje banke o kamatama, što će predodrediti poslovne trendove na razini EU tijekom jeseni i zime. S obzirom da su statistički uredi više članica eurozone jako trude brzo obraditi podatke te brzo izbaciti oficijelne podatke koji će omogućiti donošenje odluka o ekonomskim politikama, tako smo prije kalendarskog kraja kolovoza dobili prve procjene kretanja inflacije u kolovozu, a oni otkrivaju kako će ESB vjerojatno iznova dizati kamatne stope, što znači dodatni rast troškova zaduživanja. Još jučer zahvaljujući ažurnosti njemačkih i španjolskih statističara doznali smo kako trend rasta cijena ne ide smjerom kakav definitivno ne priželjkuju oni koji se zalažu za novo labavljenje monetarne politike: Inflacija je usporila sporije od očekivanog u Njemačkoj, a ubrzala je u Španjolskoj. „Potrošačke cijene u Njemačkoj, najvećem gospodarstvu u regiji, porasle su 6,4 posto u kolovozu u odnosu na godinu ranije, premašivši srednju procjenu od 6,3 posto u Bloombergovoj anketi među ekonomistima. Dok je inflacija u Španjolskoj bila daleko niža, na 2,4 posto, taj je rezultat označio drugi mjesec ubrzanja, a temeljna mjera ostala je daleko viša“. I francuska inflacija ubrzala je u kolovozu (na neočekivanih 5,78 posto), što je dodatni motiv odgovornima u ESB-u da nastave dizati kamatne stope. U Italiji je prema najnovijim podacima inflacija malo usporila, na 5,6 posto, ali što je za Italiju i dalje vrlo visoka stopa rasta cijena, s obzirom na duboke strukturne probleme talijanske ekonomije.

„Odluka (ESB-a, op.a.) za točno dva tjedna biti će presudna. Austrijanac Robert Holzmann, jedan od jastrebova-dužnosnika ESB-a, već je signalizirao da bi mogao podržati povećanje ‘ako ne bude velikih iznenađenja‘. Finski dužnosnik Tuomas Valimaki u međuvremenu je ustrajao pred novinarima ovog tjedna da ishod ostaje ‘potpuno otvoren‘. Predsjednica ESB-a Christine Lagarde izbjegla je signalizirati svoje sklonosti… Dužnosnici koji ne podržavaju promjenu stopa vjerojatno će naglasiti mračnu situaciju koja zasjenjuje gospodarstvo. Francuska doživljava uglavnom iste slabosti kao i njeni susjedi. Dok su podaci od četvrtka potvrdili da je u drugom kvartalu porastao za 0,5 posto, ekonomisti predviđaju da će porasti samo 0,1 posto u tri mjeseca do rujna“, izvještava te istodobno komentira Bloomberg.

Poznato da je su u ESB-u posebno zabrinuti zbog inflacije u mediteranskim članicama koje praktično žive od turizma. S druge strane, sve su naznake da će najveće europsko gospodarstvo, njemačko, vjerojatno opet bilježiti pad aktivnosti, slično kao tijekom zadnje zimske recesije. U Njemačkoj slabi potražnja i za uslugama i proizvodima.

ESB ima dilemu da li su njemački (i francuski i talijanski) gospodarski problemi toliko teški sami po sebi da će biti dovoljni za usporavanje cijele europske ekonomije, pa tako i hlađenje inflacije. Ta teza mogla bi se pokazati kao vrlo riskantna odluka. Ukoliko ESB ne digne kamate, to će značiti da riskira daljnje ukorjenjivanje inflacije. Poznato je da je ESB jako kasnila s antiinflacijskim mjerama jer je štitila prezadužene članice eurozone od rasta troškova zaduživanja, a to s inflacijom vrlo je slično kao kad kasnite s održavanjem travnjaka na javnim površinama. Ako travu kosite previše rijetko onda će kroz travnjak narasti širokolisni korov te samonikle mladice drveća te će posao održavanja i restauracije travnate površine postati puno zahtjevniji nego što je trebao biti. Stoga sada možemo očekivati novo dizanje kamata ESB-a, kao i rast troškova zaduživanja.